Šminka se možda može nazvati modernim fenomenom, koji je do danas prerastao u industriju vrijednu više nekoliko milijardi eura, ali kozmetika je bila podjednako važna za svakodnevni život i u drevnom svijetu.
Od najranijeg doba egipatskog carstva, muškarci i žene svih društvenih klasa nanosili su eyeliner, sjenilo, rumenilo i ruž.
Piše: Sanja Savić
Egipatska civilizacija je svakako jedna od najinteresantnijih civilizacija današnjem čovjeku, a njihove najpoznatije kraljice Kleopatra i Nefertiti i dalje važe za simbol vječite ljepote. 1963. godine Elizabeth Taylor definirala je čarobni egipatski izgled u istoimenom filmu Kleopatra, dok je pjevačica Rihanna 2017. godine odala počast Nefertiti na naslovnici Vogue Arabia.
Ipak, stari Egipćani nisu samo nanosili šminku da bi poboljšali svoj izgled. Kozmetika je imala i praktičnu upotrebu, ritualne funkcije i simbolička značenja, a Egipćani su svoju kozmetičku rutinu shvatali vrlo ozbiljno.
Hijeroglifski izraz za šminkera potiče iz korijena riječi sesh, što u prevodu znači pisati ili gravirati, što sugerira da je za primjenu šminke potrebno mnogo vještine (to svakako može potvrditi bilo ko je pokušao rekreirati neki tutorijal sa YouTube-a).
https://www.youtube.com/watch?v=aBaFxki6Me8
Najdragocjeniji beauty rituali izvođeni su u toaletima bogatih egipatskih žena. Tipičan režim za takvu ženu koja je živjela za vrijeme Srednjeg kraljevstva (oko 2030.-1650.BC) bio bi zaista glamurozan, a prije nanošenja bilo kakve šminke one bi prvo pripremale svoju kožu.
Mazale bi se pilingom sa soli iz Mrtvog mora ili bi se natapale u mliječnoj kupki, a maske za lice od mlijeka i meda također su bile popularni tretmani.
Na pazuhe su nanosile tamjan kao dezodorans i ulja cvjetova ili začina kako bi omekšale svoju kožu.
Egipćani su također izmislili prirodnu metodu depilacije mješavinom meda i šećera. “Šećernu depilaciju”, kako je danas nazivamo, oživjele su kasnije mnoge kozmetičke kompanije kao manje bolnu alternativu vrućem vosku.
Nakon detaljnog tretmana, sluge bi donosile mnoštvo sastojaka i alata potrebnih za nanošenje šminke. Svi alati, spremnici i aplikatori bili su predmeti koji su oslikavali društveni status.
U staklenkama od kalcita držala se šminka, a parfemi i posude bili su izrađeno od skupih materijala poput stakla, zlata ili poludragog kamenja.
Palete koje su se koristile za drobljenje materijala za kreon i sjenilo su bile isklesane tako da bi ličile na životinje, boginje ili mlade žene. S druge strane, pripadnice nižih klasa koristile su skromnije alate prilikom nanošenja vlastite šminke.
Sjenilo za oči se dobijalo miješanjem malahita u prahu sa životinjskom masti ili biljnim uljima.
Sluge su koristile dugački štap od bjelokosti, često izrezbaren slikom boginje Hathor, kako bi nanijeli bogati zeleni pigment na očne kapke svojih gospodarica. Baš kao što to i danas čine žene, sjenilo je pratilo gustu liniju crnog kreona oko očiju.
Ovaj dio rutine imao je i praktične svrhe – osim što je uljepšavao, kreon se koristio kod oba spola i kako bi zaštito oči od intenzivnog pustinjskog sunca. Egipatska riječ za “paletu šminke” potiče od egipatske riječi koja znači “zaštititi”, što upućuje na njene odbrambene sposobnosti protiv oštrog sunčevog svjetla ili “zlog oka”.
Naravno, konačni detalj bio je crveni ruž koji se smatra klasikom i dan danas. Crveni pigment se miješao sa životinjskom masti ili biljnim uljem, a poznato je da je kraljica Kleopatra drobila neke vrste buba zbog svoje savršene nijanse crvene.
Ovi visoko toksičnu pripravci, često miješani sa bojama izdvojenim iz joda, mogle su dovesti do ozbiljnih bolesti, a ponekad i smrti, pa se predpostavlja da odatle dolazi izraz “poljubac smrti”.
Za Egipćane i njihov identitet, lični izgled je bio presudan čak i u smrti. Neke od najranijih grobnica iz perioda samog početka nastanka društva, pokazuju da je Egipćanima bilo uobičajno da u grobove muškaraca, žena i djece unose svakodnevne predmete poput češlja, mirisnih masti, nakita i kozmetike. Također, njihovu opsesiju sa izgledom možemo povezati i sa mumija i maskama smrti.
Umjesto da prikažu stvarne crte, ove kartonske maske i drveni lijesovi prikazivali su idealizirane mladiće s glatkom kožom i našminkanim očima. U suštini, sama mumifikacija pratila je mnoge svakodnevne rituale njege tijela i lica koje su Egipćani slijedili dok su bili živi.
Jedinstvena egipatska estetika – od arhitekture do umjetnosti šminkanja – očarala je modernu maštu svojom elegancijom, egzotikom i stilom, a uticaj drevnog kraljevstva na naše ideale ljepote možemo uvidjeti kroz njihove izume eyelinera i ruža za usne, bez kojih danas teško da možemo zamisliti svakodnevnicu uljepšavanja.
