[dobro je znati] Disanje je život, a kvalitet disanja je kvalitet života

- Advertisement -

Kad se rodimo, rodimo se sa “instalacionim” paketom informacija za besprijekorno funkcionisanje svih vitalnih i drugih sistema našega tijela.

Prvi pokret koji beba napravi kada izađe iz majčine utrobe jeste refleksni pokret, udisaj. Udisaj je pokret uslovljen refleksom i taj pokret koristimo tokom svog čitavog života. Disanje i jeste naš život, a kvalitet disanja je kvalitet našeg života, jer disanjem je oslovljen naš metabolizam odnosno razmjena tvari i energije.

Dijete kad se rodi prvim udisajem po prvi put koristi svoja pluća. Kažu da je taj udisaj jako bolan za dijete vjerovatno iz tog razloga taj udisaj biva perfektan, bude na nos i dijafragmom. Inspiratorni i ekspiratorni (disajni mišići) kod tek rođenog djeteta nisu još uvijek dovoljno razvijeni da bi dijete širilo pluća i disalo drugačije.

Udisanjem na nos stvara se NO2 koji osigurava da se kisik lakše veže za hemoglobin u krvi a samim tim da dođe do ćelija. Ćelije ne mogu da rade bez kisika, odnosno svaka od ćelija u našem organizmu ima određeno vrijeme koje može preživjeti bez kisika.

Najosjetljivije ćelije na nedostatak kisika su moždane ćelije, kažu da već nakon 1 minute bez kisika naše moždane ćelije počnu odumirati, nakon tri minuta bez kisika postoji mogućnost ozbiljnih posljedica po zdravlje mozga, a već nakon 10 minuta većina ćelija će odumrijeti, dok nakon 15 minuta bez kisika nastupa smrt. Iz ovoga možemo zaključiti da se u našoj glavi dešava najviše razmjene tvari i energije.

Zašto narušimo dobro disanje?

Najčešće uzrok nepravilnog disanja je nepravilno držanje tijela. Pravilno držanje tijela nije ako se trudimo da smo uspravni dok sjedimo. Taj položaj je jako naporan i neće nam osigurati pravilno držanje tijela. Pravilno držanje tijela znači da je naš položaj tijela fiziološki pravilan kada stojimo uspravno, tj. da je naša glava u liniji tijela, ramena povučena nazad, krivine kičmenog stuba u fiziološkim standardima pravilne posture.

Kako narušimo dobru posturu?

Dvije najgore stvari za našu posture su sjedenje na stolici i cipele. Sjedenjem na stolici resetujemo svoje perfektne informacije koje naše tijelo dobije rođenjem, tijelo se adaptira na taj položaj te počnemo naglašavati grudnu kifozu (kriviti se naprijed) položaj glave bude naprijed, ramena se krenu povlačiti naprijed. A cipele? Cipele priguše glavni senzor za položaj tijela, naša stopala. Samim tim kada tijelo nema pravu informaciju o položaju tijela ne daje prave povratne informacije muskulaturi koja je zadužena za pravilno držanje tijela pa pored kičmenog stuba i muskulatura donjeg dijela tijela pravi adaptacije koje narušavaju posturu cijelog tijela.

PROČITAJTE JOŠ:  Mesud Pezer osvojio bronzu na Evropskom bacačkom kupu u Portugalu

U savremenom životu naša djeca do polaska u školu se igraju, najčešće kod kuće bosi, rijetko sjede na stolici duže od 15 minuta. Kada krenu u školu bivaju primorani sjediti u školskoj klupi 3-4 sata u početku, a kasnije i više, svo to vrijeme su u cipelama iz čega možemo zaključiti  da se negativni faktori na držanje tijela u znatnoj mjeri povećavaju, uz tu smanjenu aktivnost djeca dobiju i školske torbe koje često nose na jednom ramenu što dodatno negativno utiče na posturu.

Šta se dogodi sa disanjem uslijed lošeg držanja?

Uslijed lošeg držanja tijela disanje postane pliće i jako često i udisaj i izdisaj bivaju na usta. Plitko disanje ili klavikularno i kostalno disanje stimulira ubrzan rad kortizola i adrenalina, hormona koji su hormoni stresa odnosno hormoni koji se aktiviraju kada smo životno ugroženi.

Sjetite se kako ste udahnuli kada vas je neko poprskao hladnom vodom, u manjoj mjeri, ali, konstantno počnemo tako da dišemo i to postane naš normalan obrazac disanja i ozbiljno narušava naše zdravlje.

Velika većina ljudi plitko diše, jer savremeni čovjek do 23 godine sjedi u školskim klupama pa onda pređe u kancelarijske stolice do kojih dolazi sjedeći u automobilima ili prevoznim sredstvima uslijed čega se i ne kreće dovoljno, što je jedna druga priča.

Kako plitko disanje naruši naše zdravlje?

Disanjem na usta jedan dio kisika se ne veže za hemoglobin u krvi i ostaje elementaran u krvi. Elementaran kisik u krvi je otrovan za ljudski organizam kao što su ugljen dioksid i ugljen monoksid pa iz tog razloga sjedenje jako često zovu drugo pušenje. Elementaran kisik u krvi narušava PH vrijednost krvi i čini ju kiselijom.

Plitkim disanjem hemoglobin u krvi biva slabiji, a i nivo željeza u krvi se smanji jer sve što je nepotrebno i ne radi tijelo zapostavi i izbaci.

PROČITAJTE JOŠ:  Sjajan nastup plivačkih reprezentativaca BiH u Beogradu

Jako čest uzrok loše krvne slike je loše disanje, doktori u tom slučaju propišu suplementirano željezo ali često organizam to ne apsorbuje upravo jer nema potrebu za tom promjenom uslijed povećanog broja udisaja.

Plitkim disanjem, bivamo razdražljiviji, brže se umaramo, lošije smo koncentrirani, stres više negativno utiče na nas, naša muskulatura ima povišen tonus što može dovesti do bolnih stanja pa i do povreda.

Kako trebamo disati?

Udisati trebamo obavezno na nos, dok izdisaj može biti na nos ili na usta, udisaj mora biti dijafragmom, odnosno, za vrijeme udisaja ne smiju se podizati pluća nego trebamo puniti stomak. Svaki pokret tijela treba da prati udisaj ili izdisaj nije dobro praviti vazdušne kompresije ukoliko je to moguće.

Kako disanje vratiti u optimalne okvire?

U mnogim sistemima vježbanja postoje protokoli za ponovno uspostavljanje optimalnog disanja, ali za to je potreban nadzor stručne osobe. Ono što svako može učiniti jeste potruditi se da manje priča, a više sluša jer kada pričamo nepravilno dišemo (na usta), bilo bi dobro da osvjestimo disanje i obratimo pažnju da su nam usta zatvorena i da dišemo na nos.

Agresivniji način na koji ćete svoje disanje dovesti u optimalne okvire jeste da zalijepite usta trakom za zavoj kada ste u kući i tokom spavanja. Na ovaj način ćete primjetiti instant rezultate u vašem raspoloženju a i imati ćete više energije.

Koji su benifiti dobre biomehanike disanje?

Disanje na nos i dijafragmalno će nam osigrati da budemo bolje koncentrirani i fokusirani, manja je mogućnost hipertenzije, bolju peristaltiku crijeva, bolju regulaciju tjelesne težine, manja je mogućnost bolnih stanja vezanih za kičmeni stub, bolji odmor, a manji zamor pri svim aktivnostima, manju mogućnost infekcija disajnog aparata i još mnogo toga.

Dišite pravilno i budite zdravi.

Piše: Goran Đekić, osnivač i glavni trener Karate kluba Olimp iz Sarajeva, također je majstor karatea 5. DAN, bivši šampion svijeta i vicešampion Evrope do 21 godine i najbolji mladi sportista za BiH za 2005. godinu. 

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Lana Pudar i Nemanja Bilbija najbolji sportisti Mostara

Plivačica Lana Pudar i nogometaš Nemanja Bilbija proglašeni su...

Goran Ivanišević nije više trener Novaku Đokoviću

Skoro petogodišnja saradnja Novaka Đokovića i Gorana Ivaniševića završena...

Poljska nakon penala savladala Vels i postala posljednji učesnik Eura 2024

Nakon što su Gruzijci boljim izvođenjem penala savladali Grke...

Sjajan nastup plivačkih reprezentativaca BiH u Beogradu

U organizaciji Plivačkog savezu Srbije na bazenu "Milan gale...

Historijska vožnja Elvedine Muzaferije: Prva skijašica na završnom finalu spusta u Svjetskom kupu

Najbolja bosanskohercegovačka skijašica Elvedina Muzaferija okončala je fenomenalnu sezonu...