Najčešći mitovi o zdravoj ishrani u koje i dalje vjerujete

- Advertisement -

Pročitali ste najnovije istraživanje o kafi i izbacili ste je iz svakodnevne upotrebe, pazite da unosite dovoljno vode i mnogo voća i povrća, ali već naredni mjesec naišli ste na novo istraživanje koje tvrdi da je kafa odličan aktioksidant i da je treba piti?

Piše: Sanja Savić

Bilo da se radi o raznoraznim studijama ili zbunjujućim etiketama na prehrambenim artiklima, činjenica je da postaje sve teže i teže postići takozvanu “uravnoteženu” ishranu.

Mnogi „stručnjaci“ tvrde da znaju o čemu pričaju, samo da biste shvatili da su zapravo oni stručnjaci za marketing i da ne znaju mnogo o zdravlju.

Velikim dijelom su krivi i natpisi na proizvodima poput „nizak udio masnoće“ ili „bez dodatnog šećera“ za koje se automatski smatra da su zdraviji izbor, čak i kada to nije slučaj.

Mitovi o hrani i zdravlju nisu nova pojava, oni su već stotinama godina duboko ukorjenjeni u društvu.

Kako bismo svi jeli sa više slobode i uživanja, istražili smo koje su to najčešće zablude o zdravoj prehrani.

1. IZBJEGAVAJTE MASNU HRANU

Jedite masnoću i dobit ćete masnoću? Brojna istraživanja pokazuju da to, ipak, nije slučaj.

Određene namirnice koje su bogate tzv. dobrim masnoćama su korisne u borbi protiv dijabetesa i gojaznosti.  One su potrebne za pravilnu funkciju mozga, uravnoteženost hormona u tijelu i još mnogo toga.

Odaberite namirnice poput avokada, orašastih plodova, chia sjemenki, maslinovog ulja, jaja i putera, jer su one pune nezasićenih, zdravih masti koje su potrebne organizmu.

Ne vjerujte slijepo etiketama koje tvrde da su bez masnoće ili sa niskim udjelom masti. Takvi proizvodi su često prepuni rafiniranih šećera i štetnih aditiva, koje treba izbjegavati.

PROČITAJTE JOŠ:  Pileća prsa i zdrava ishrana

2. VEGETERIJANSKA I VEGANSKA ISHRANA JE NUŽNO I ZDRAVIJA 

Vegetarijanske i veganske dijete koje se baziraju na cjelovitim žitaricama, grahu, mahunarkama i orašastim plodovima donose niz korisnih nutrijenata i preporučuju se čak i ukoliko jedete meso.

Ipak, mnogi proizvodi koji sa sobom nose oznaku „vegan“, poput obrađenog „lažnog“ mesa, rafiniranih ugljikohidrata, sendviča sa kikiriki puterom i namaza sa mnogo šećera su itekako loš izbor i trebalo bi ih izbjegavati.

3. SVE KALORIJE SU JEDNAKE

Sve kalorije NISU jednake! Kalorije dobijene iz komada torte se itekako razlikuju od kalorija dobijenih iz banana i salate.

Vjerovanjem da su sve kalorije jednake zanemarujemo nutrivinu vrijednost hrane i način na koji ih naše tijelo koristi i vari.

Naprimjer, određeno slatko piće može imati manje kalorija od kruške, ali njegov glikemijski indeks će biti veći jer nema vlakana, dok kruška, koja sadrži vlakna, postepeno podiže nivo šećera u krvi.

Kada se tijelo konstantno hrani visokim glikemijskim namirnicama, čak i onima sa niskim brojem kalorija, može izazvati rezistenciju na inzulin, što dovodi do dijabetesa tipa 2.

4. DETOKSIKACIJA I „ČIŠĆENJE“ ORGANIZMA SU NEOPHODNI DA BI BILI ZDRAVI 

U ljudskom tijelu postoji prirodni sistem za čišćenje, zahvaljujući jetri, bubrezima i gastrointestinalnom traktu, a ekstremnim dijetama i tzv. juicingom neće “očistiti” organizam.

Umjesto ovih strogih i često opasnih režima ishrane, pobrinite se da svaki dan jedite raznoliku, zdravu i neprerađenu hranu. Svježe iscjeđeni sokovi su svakako zdrav i koristan dodatak za svakoga, ali oni nisu i ne mogu biti zamjena za obrok.

5. ZBOG UGLJIKOHIDRATA SE DEBLJATE

Baš kao što je slučaj sa masnoćama i kalorijama uopšteno, postoje i različite vrste ugljikohidrata.

PROČITAJTE JOŠ:  Recept: Kinder kolač

Rafinirani ugljikohidrati, poput onih koji se nalaze u slatkišima i bijelom hljebu, brzo dižu nivo šećera u krvi, što dovodi do bržeg osjećaja gladi, promjene raspoloženja i prejedanja.

Ugljikohidrati koji se sporo vare postižu upravo suprotno – oni izjednačavaju šećer u krvi i drže vas punim duže vremena.

Osim toga, ugljikohidrati prevazilaze samo hljeb i brašno; u voću i povrću ih također ima, ali za razliku od rafiniranih ugljikohidrata, oni će vam dati energiju, a ne njen pad.

6. JAJA SU LOŠA ZA SRCE

Iako žumanjce sadrži većinu holesterola iz jajeta, ustanovljeno je da hrana sa visokim sadržajem holesterola vrlo malo utiče na ukupan nivo holesterola u krvi. To znači da većina zdravih ljudi može jesti jedno do dva jajeta dnevno, bez negativnih posljedica na zdravlje, kao što se ranije vjerovalo.

Namirnice koje su loše za srce uključuju rafinirane ugljikohidrate, hidrogenizirane biljne masti i brzu hranu. Genetika također igra veliku ulogu u nivou holesterola i zdravlju srca.

7. NOĆNI OBROCI UZROKUJU DEBLJANJE

Brojna istraživanja pokazala su da vrijeme kada jedete ima malo ili nimalo veze sa povećanjem tjelesne težine.

Tijelo sagorijeva kalorije tokom cijelog dana i noći kako bi podstaklo rad mozga i drugih organa, tako da je bitnije ono što jedete i koliko jedete, nego kad jedete.

Preporučuje se da većinu kalorija unosite u periodu kada vam je potrebno najviše snage, a za većinu ljudi to je podne. Ako jedete noću iz navike ili dosade, a već ste unijeli dovoljno kalorija tokom dana, to definitivno može dovesti do povećanja tjelesne težine, ali to, opet, nema nikakve veze sa satom.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Recept: Kinder kolač

Biskvit: 200 g čokolade za kuhanje 100 g mliječne čokolade 150 g...

Pileća prsa i zdrava ishrana

Pileća prsa odličan su izbor ako pokušavate povećati unos...

Recept: Ćufte u sosu

Recept je preuzet sa stranice recepti.com. Sastojci Ćufte: 500 g miješanog...