Zamjenica ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednica Komisije za NATO integracioni proces Ana Trišić-Babić upozorila je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da se ta zemlja nalazi u situaciji ”zone sumraka”, ukazujući na ozbiljne zastoje u procesu evroatlanskih integracija.
Trišić-Babić, inače član Izvršnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, odaslala je poruke o kojima bi svi u BiH morali razmisliti.
”Sve imamo, a nemamo ništa. Oko nas svi idu. To je najobjektivnija opasnost za stanovništvo u BiH, za mlade ljude, srednju generaciju i stare. Jedni mi stojimo u mjestu”, kazala je za AA Trišić-Babić. Upozorila je da je zastoj BiH u integrativnim procesima krajnje opasan.
”Opasan je cjelokupan ovaj zastoj BiH. Hrvatska, kao naš susjed, zemlja sa kojom imamo 1.001 kilometar granice, je punopravna članica Evropske unije (EU), te odavno zemlja članica NATO-a. Srbija je, ne samo zemlja kandidat za EU, već postoji velika mogućnost da u januaru iduće godine Srbija počne i zvanično pregovore sa EU. Makedonija završava ciklus MAP-a i zemlja je kandidat, Crna Gora isto. U ovom trenutku, jedino je BiH zemlja regiona koja nema ništa. Mi još uvijek ne možemo da apliciramo da budemo zemlja kandidat. Imamo Akcioni plan za članstvo (MAP – Membership Action Plan), a nemamo ga”, naglasila je ona.
Na pitanje da li želi reći da je BiH praktično u izolaciji, Trišić-Babić je pojasnila kako ”mi u ovom trenutku na neki način sami sebe izolujemo”
”Zato što, jednostavno, mi nismo, ali ne svi, realni da shvatimo kako više nismo tako bitni i da naše probleme unutar BiH apsolutno niko neće riješiti nego da ih moramo isključivo sami riješiti. Mi sam ćemo ovdje biti najzadovoljniji kad ih riješimo i dogovorimo se”, ocijenila je zamjenica ministra vanjskih poslova BiH.
Nadalje, analizirajući međunarodnu poziciju BiH nakon jedne od najvećih kriza nakon Daytonskog sporazuma, istakla je kako ”smo najveći štetu nanijeli sami sebi”.
”Da budem iskrena, svijet nije bilo briga za aktivnosti koje su se dešavale u BiH, pozitivne ili negativne. Logika je bila, ako vi želite da kod vas bude gore, da ne dolaze investicije, da zemlje sa kojima graničite idu ka EU, a vi stojite, onda ste sami sebi izabrali. Zabrinutost je postojala kako sročiti samo neko saopćenje oko BiH. Niko više ne zna više šta da kaže. Zaista, svi nam nude pomoć i spremni su nam pomoći. Zbog istorije koju je imala, BiH je jedna od zemlja u regionu koja bi imala najveću pomoć na putu kao EU i NATO kada bi riješili unutrašnje dileme”, smatra Trišić-Babić.
Prema njenom sudu, Bosna i Hercegovina nije ni bliže, a ni dalje nego je bila 2010. godine kada je u Talinu pravno i zvanično dobila MAP.
”BiH je dobila mogućnost da aktivira MAP kada se uknjiži nepokretna vojna imovina. Mi nepokretnu vojnu imovinu nismo još uvijek uknjižili. Taj uslov još uvijek stoji. Mi imamo obećanje koje stoji zvanično na papiru, a kojeg su potpisali ministri zemalja članica NATO-a, da istog trenutka kada BiH uknjiži nepokretnu vojnu imovinu, dakle, 69 lokacija, da će se aktivirati MAP. Jako smo blizu da (ponovo) dobijemo MAP. Imovina je identificirana. Tačno se zna kojih je to 69 lokacija. Spisak postoji. Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za vođenje odbranbene i vanjske politike BiH, je taj spisak prihvatilo. Savjet ministara je to uobličio u formu pravnog akta. Postoji dogovor i potpis šest političkih lidera u BiH koji u ovom trenutku imaju većinu u Parlamentu BiH. Sve pretpostavke su na stolu”, pojašnjava visoka bh. dužnosnica.
Upitana zašto onda navedeni problem nije riješen i kada BiH može očekivati ”zeleno svjetlo” za MAP, odgovara kako je problem jer se vojna imovina vezala za državnu. Naglašava kako nikome nije cilj da zaustavi napredak BiH prema NATO-u, već da je riječ o ”unutrašnjem pitanju”
”Mislim da smo jako, jako blizu. Ja lično bih voljela kada bi se to završilo u ovim ljetnim mjesecima i da to prođe kroz Parlament BiH, jer imamo onda mogućnost da u septembru, kad je uobičajeno da u Bruxellesu zasjedaju ambasadori zemalja članica NATO, dobijemo MAP. Jasno je rečeno u trenutku kada se riješi pitanje uknjiženja vojne imovine, BiH će se aktivirati MAP. Što je najvažnije, nikad nećemo tu šansu ispustiti, kad-tad će se to desiti”, kazala je Trišić-Babić za agenciju Anadolija.
Naglasila je da bh. Institucije, ipak, ne gube vrijeme i da ubrzano rade na ispunjavanju važnih reformi na NATO-o putu, što će biti od velike koristi zemlji kada konačno dobije MAP.
BiH će, kako dalje veli, sa NATO-om mnogo dobiti, a i već je dobila jer je, kako ocjenjuje, NATO ponajviše zaslužan za stabiliziranje BiH nakon Daytonskog sporazuma.
”BiH je od NATO-a dobila stabilizaciju i mir. A građani su pokazali da žele i zaslužuju mir. BiH, također, može dosta da pruži NATO-u. Mi jesmo mala zemlja, ali za NATO to nema toliko značaja. Naime, BiH, bez obzira što nije punopravni član NATO-a, djeluje u Misiji ISAF u Afganistanu. Oficiri iz BiH učestvuju u jednoj vrlo važnoj misiji. Već dvije godine, 2010. u Lisabonu i 2012. godine u Chicagu, šef države BiH je ravnopravno sjedio sa ostalim šefovima država i premijerima”, podsjetila je.
Važna nam je pomoć Turske
Isto tako, smatra kako je posebice važna pomoć koju Turska pruža BiH na putu ka NATO članstvu. Važna su i iskustva Turske.
”Turska spada u grupu zemalja, naših prijatelja. Postoji grupa zemalja koji su nam zaista prijatelji i trude se da se BiH svaki put spomene, tako da se ne zaboravi da NATO ima obavezu da nam aktivira MAP kada BiH uknjiži vojnu imovinu. Turska se zalaže za to. Osim toga, Turska je kontakt ambasada NATO-a ovdje u BiH i kroz tu svoju aktivnost ona ima svoj ulogu. Turska je svojim članstvom u NATO doprinijela jedan miran razvoj Evrope i stvaranje veće i stabilnije EU”, dodala je ona.
Vjeruje, također, da će Hrvatska, kao prijatelj i prvi susjed, zasigurno nastaviti da podržava ulazak BiH u NATO, čiji je Hrvatska punopravni član.
”Hrvatska će i kao članica EU, ne samo podržavati, već i opominjati EU na BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju… uopšte na dovršetak procesa širenja EU na zemlje jugoistočne Evrope”, kaže Trišić-Babić.
Dugo se radilo na dobrim odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije
Komentirajući otopljavanje odnosa između BiH i Srbije, Trišić-Babić ističe da se ”na dobrim odnosima između BiH i Srbije” dosta dugo radilo.
”Oni su sada dobri. Građani Srbije i BiH su kroz životne potrebe osjetili da su odnos BiH i Srbije dobri. Mi smo zemlje regiona, obavezni smo sarađivati, to je prirodno. Mislim da će u budućnosti saradnja BiH i Srbije biti još bolja i na putu evropskih integracija. To je prostor gdje će region moći kvalitetno da sarađuje i da se unaprijedi život u regionu infrastrukturno, kulturno, obrazovno…”, konstatira ona.
BiH apelira na mir u Egiptu
Trišić-Babić je u ime Ministarstva vanjskih poslova BiH apelirala na smirivanje prilika u Egiptu, pogotovo nakon slučajeva kada je vojska pucala na narod i tom prilikom ubila više desetina osoba.
”Ako iko ima osjećaja za takve događaje koje gledamo putem medija u Egiptu, onda su to građani BiH. BiH je bila članica Savjeta bezbjednosti UN-a i imala je zapaženu ulogu, tako da se u svijetu sluša naš apel na smirivanje situacije u Egiptu i na mir. Egipat je jako bitna zemlja u tom regionu zbog sigurnosti regiona i globalne sigurnosti. Ne bi bilo dobro da se stvari još više zakompliciraju u Egiptu. Slike koje pristižu su dosta ružne, vijesti koja dolaze su dosta loše”, zaključila je Ana Trišić-Babić u intervjuu za agenciju Anadolija.
