Franz Scherz, direktor HP-a CDG: U današnjoj ekonomiji IT rješenja pokreću kompletno poslovanje

- Advertisement -

U današnjoj ekonomiji, gdje je „nepredvidivo“ norma, izazovi sa kojima se kompanije susreću postaju sve kompleksniji. Rukovodioci u poslovnom sektoru kao i u vladinim institucijama moraju se snalaziti na sve nepredvidljivijem tržištu. Isti ti rukovodioci moraju zadovoljiti zahtjeve za transparentnošću i interakcijom sa klijentima i korisnicima u „stvarnom vremenu“. A uz sve to moraju raditi na povećanju poslovanja, nositi se sa rizicima te smanjivati troškove poslovanja, kazao je u razgovoru za Muški Portal Franz Scherz, direktor HP-a CDG u okviru kojeg su BiH, Makedonija, Albanija, Kosovo, Malta i Moldavija.

Kako je istakao, vjeruje da sve uspješne kompanije mogu ostvariti prednost nad konkurencijom u svim ekonomskim uvjetima.

MP: Međutim, BiH spada u red nepredvidivih tržišta. Kako se nosite sa takvim?

Scherz: Ove uspješne kompanije i organizacije koriste tehnologiju kako bi se izborile sa izazovima današnjeg nepredvidivog poslovnog okruženja, te bile spremne za zahtjeve budućeg poslovanja. HP može pomoći kompanijama da napreduju u takvom okruženju, te da ostvare prednost na tržištu. Koristeći naš portfolio tehnologija, rješenja i usluga, stvaramo tehnološka okruženja koja im pomažu da uspiju na tržištu. Kompanije tako ostvaruju bolji uvid u njihovo poslovanje, mogu ponuditi inovacije te kreirati prilagodljive infrastrukture koje su u stanju podržati razvoj i zahtjeve njihovog poslovnog okruženja.

Što se tiče Bosne i Hercegovine i regiona, možemo reći da postoji veliki interes za našim proizvodima i rješenjima, upravo iz razloga što se povećava potreba da kompanije postanu konkurentne na tržištu.

MP: Koje su komparativne prednosti kompanija koje koriste HP-ove proizvode i rješenja, i posebno, koje su prednosti HP-ovih proizvoda, rješenja i usluga u odnosu na konkurenciju?

Scherz: Prednosti HP-a sastoje se iz nekoliko faktora. Prvo, naša stručnost se proteže na različite aspekte poslovanja sa inovativnim proizvodima i rješenjima. Ponuda našeg proizvodnog programa uključuje desktope, skenere, uređaje za pohranu podataka, štampače, servere, mreže, software, tehnička rješenja i još mnogo toga. Zatim, posebno u regionu Balkana i u BiH radimo uglavnom kroz naš HP Preferred Partners program. Kroz pažljivo biranu mrežu partnera u mogućnosti smo isporučiti spoj stručnosti, dostupnosti i posebno prilagođenih rješenja odnosno nešto što je neusporedivo sa bilo čime dostupnim danas na tržištu. Svi HP Preferred Partners, prije nego što dobiju naš certifikat, podvrgavaju se strogoj provjeri njihovih mogućnosti i stručnosti. Upravo iz tog razloga, možemo koristiti naše znanje iz cijele Europe kako bismo razvili pojedinačno prilagođena rješenja za sve potrebe poslovanja te ih „lokalizirali“ i prilagodili svakom pojedinačnom tržištu.

PROČITAJTE JOŠ:  Tragedija: Lav ubio mladića

MP: Sa kakvim se problemima HP najčešće susreće na tržištima Zapadnog Balkana, sa posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu?

Scherz: Problemi sa kojima se ovdje susrećemo ne razlikuju se mnogo od problema sa kojima smo se i prije sretali na novim tržištima u razvoju širom svijeta, posebno uzimajući u obzir posljedice svjetske ekonomske krize. Ipak, možemo vidjeti i neke manje probleme u zemljama koje nemaju strategiju u vezi svoje „europske budućnosti“.

MP: Kako moderna tehnološka rješenja utječu na brzinu Euro-Atlanskih integracija ovog regiona?

Scherz: Moderne tehnologije ključni su element u približavanju Europskoj zajednici. EU od budućih zamalja članica zahtjeva da ispune sve uvjete, koji uključuju i reorganizaciju pravosuđa, infrastrukture, sigurnosti, zaštite okoliša i mnogih drugih oblasti. A implementiranje promjena u većini ovih pitanja, IT tehnologije i rješenja imaju ključnu ulogu. Jedna od prednosti je ta što se ovi modeli mogu vrlo lako preuzeti od zemalja aktualnih članica EU-a, tako da su generalni okviri više-manje već spremni za „preuzimanje“. Ipak, prije pristupanja članstvu u EU, zemlje kandidati moraju ispuniti i primjeniti određena IT rješenja kako bi dobile pristup fondovima i investicijama EU-a za realizaciju ostalih projekata.

MP: Koje ulazne informacije bi bile najbitnije kako bi lokalne vlasti i poduzetnici shvatili prednosti modernih tehničkih rješenja u razvoju ekonomije i društva u cjelini?

Scherz: U današnjoj ekonomiji, IT rješenja pokreću kompletno poslovanje kao i upravljanje državom. Čak 80 procenata novih poslova traži korištenje IT tehnologija. A da i ne spominjemo zahtjeve i potrebe koji se odnose na društvo.

MP: Kako se svjetska ekonomska kriza odrazila na globalno poslovanje HP-a i koja su vaša predviđanja za budućnost?

Scherz: Zemlje Središnje i Istočne Europe pogođene su krizom više nego zemlje Zapadne Europe upravo iz razloga što je razvoj ovih zemalja uvjetovan investicijama sa zapada ili iz zemalja EU, gdje su se osnovna smanjenja troškova odnosila upravo na uskraćivanje razvojnih poticaja i investicija u inozemstvu. Pad HP-a na tržištima gdje smo imali udio u prodaji u potpunosti se poklapa sa gubitkom ostalih dobavljača, prvenstveno zbog manje potražnje. Prema izvještaju ICT-a, IT tržište u Bosni i Hercegovini bilježi pad od otprilike 19 procenata, poredeći 2008. i 2009. godinu. Ipak, ekonomska kriza otvara i nove mogućnosti za kompanije da obnove ili promijene svoje IT infrastrukture u cilju smanjivanja troškova i potrošnje energije. Međutim, očekujemo da će se u 2011 godini potrebe tržišta vratiti na razinu iz 2009 godine.

PROČITAJTE JOŠ:  Na času fizičkog nastavnici pala plafonjera na glavu

MP: Kakva je trenutna pozicija HP-a na tržištu Bosne i Hercegovine?

Scherz: Stalno poredimo naš TCE (Total Costumers Experience) i zadovoljstvo korisnika sa konkurencijom i bilježimo rezultate iznad prosjeka u ovoj branši. Iako ne posjedujemo podatke koji se odnose na zemlje CEE koji bi direktno upoređivali pojedinačne kompanije poput DELL-a ili Sony-a, povratne informacije naših korisnika govore kako preferiraju naše uslužne mogućnosti u odnosu na konkurenciju. U poređenju sa drugim proizvođačima imamo prednost koju ostvarujemo kroz naše predstavnike u BiH, koji mogu pružiti sljedeće usluge:

  • Podrška lokalnih partnera
  • Podrška lokalnih/globalnih kompanija, poput Microsoft, Oracle, Cisco, SAP
  • Podrška lokalnim/globalnim korisnicima
  • Lokalno dostupni rezervni dijelovi, što povećava razinu usluge

Također, mnoge su prednosti otvaranja lokalnih ureda HP-a, kako za naše korisnike tako i za partnere:

  • Bolje razumjevanje lokalnog tržišta
  • Bolja podrška partnerima i korisnicima
  • Bolja dostupnost usluga i vrhunskih proizvoda partnerima i korisnicima
  • Brži put do lokalnog tržišta i međunarodnog „Know how“
  • Mogućnost naplate lokalnih usluga prema i od partnera i korisnika u lokalnoj valuti
  • Konkurentnija lokalna ponuda
  • Povećanje obima poslovanja za HP i naše partnere

MP: Bosna i Hercegovina je zemlja sa vrlo malim brojem korisnika interneta u odnosu na broj stanovnika. Kako se ova činjenica odražava na poslovanje HP-a na ovom tržištu, i šta bi se, po Vašem mišljenju, trebalo uraditi kako bi se situacija popravila?

Scherz: Naravno da limitirana upotreba interneta ima utjecaja na potrebe zemlje za IT rješenjima. Osnovni put ka povećanju upotrebe tehnologije od strane šire populacije je obrazovanje te mogućnost korištenja modernih tehnologija u standardnim procedurama koje bi bile ponuđene od strane vladinih institucija ili drugih vidova poslovanja, na primjer masovnije uvođenje e-vlada, e-bankinga, elektronsko učenje i studiranje i slično.

MP: Da li HP planira neke veće investicije u Bosni i Hercegovini u skorijoj budućnosti?

Scherz: HP planira svoje investicije u skladu sa zahtjevima tržišta u cilju efikasnijeg zadovoljavanja lokalnih potreba. Naš ured u BiH konstantno se širi u posljednje tri godine i očekujemo da se rast nastavi i u bližoj budućnosti.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...