Granice na Zapadnom Balkanu više se neće mijenjati, one su fiksirane, istakao je u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA) Karl Erjavec, ministar vanjskih poslova Republike Slovenije.
“Naravno, tu i tamo postoje neke nejasnoće ili možda dvije zemlje gdje imaju različito mišljenje o tome gdje je zbilja granica”, naglasio je ministar Erjavec, napomenuvši kako se svi sjećaju da je Slovenija ne tako davno imala problem oko granice sa Hrvatskom koji će uskoro biti riješen, kako je kazao ministar, na civiliziran način.
“Mi smo se odlučili da ćemo to na jedan vrlo civiliziran način riješimo i to na Arbitražnom sudu u Haagu. U septembru očekujemo konačnu odluku i obje države će je poštovati”, istakao je Erjavec.
On je ocijenio kako je “jedini pravi recept da se svi problemi rješavaju dijalogom: da se rješavaju postojećim instrumentima na civiliziran način”.
– Dijalog jedini put do rješenja problema –
“Istina je da mediji svaku sitnicu zgrabe, jer se to dobro prodaje, to stvaranje napetosti. Samo ako se sjetimo nogometne utakmice u Beogradu između Srbije i Albanije. Mediji su još dodatno veliku napetost stvorili. Mislim da je prednost Evropske unije upravo u tome što se rješenja traže za sve takve situacije u dijalogu”, potcrtao je Erjavec.
Ministra vanjskih poslova Slovenije pitali smo znači li to da svim predsjednicima država i vlada na Zapadnom Balkanu treba poručiti da sva otvorena pitanja rješavaju isključivo dijalogom.
“Tako je. Zbog toga me i raduje što će ovaj četvrtak Slovenija biti domaćin Brdo procesa i što će na tom sastanku biti svi ministri vanjskih poslova Zapadnog Balkana, pa ćemo onda kroz dijalog s jedne strane pokušati učvrstiti naše prijateljstvo, a s druge strane smanjiti razlike.”
– Konferencija Zapadni Balkan i EU –
Sa ministrom Erjavecom razgovarali smo u Ljubljani uoči početka konferencije ministara vanjskih poslova Zapadnog Balkana i zvaničnika EU u okviru Brdo procesa. Interesiralo nas je da čujemo iz prve ruke ko sve dolazi na konferenciju i koji su njeni osnovi ciljevi kada je u pitanju Zapadni Balkan.
“Ovo će biti prvi susret na razini ministara vanjskih poslova u okviru Brdo procesa i zaista me jako raduje jer će učešće biti jako dobro”, naglasio je Erjavec.
Ministar je potvrdio da na Brdo kod Kranja dolaze svi ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana, te ministri vanjskih poslova Francuske i Italije, kao i povjerenik Evropske unije za susjedstvo i pregovore o proširenju Johannes Hahn.
“Nažalost, u četvrtak se održava sjednica Evropskog vijeća za predsjednike vlada zbog situacije u Sredozemlju, pa neće doći na Brdo visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Evropske unije Federica Mogherini”, kazao je Erjavec.
Naglasio je da će jedan od njih biti pitanje mladih i perspektive koje imaju mladi u današnjem svijetu.
“Smatram da Evropska unija treba da pomogne mladima, posebno što se tiče mogućnosti studija kako u zemlji tako i inozemstvu, odnosno u zemljama Evropske unije”, ocijenio je Erjavec.
Osim problematike mladih, razgovarat će se i o poplavama koje su posebno prošle godine pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
“Bila je održana donatorska konferencija, a francuski ministar vanjskih poslova govorit će o aktivnostima za otklanjanje šteta izazvanih poplavama. Jedna od glavnih tema bit će i opće pitanje sigurnosti u regiji, kao i novim oblicima terorizma koji se javljaju kad se u prvom redu vrbuju mladi koji odlaze i u ime tzv. ‘islamske države’ bore se u Iraku i Siriji”, naveo je Erjavec.
Komentirajući dosadašnji proces približavanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, a posebno u svjetlu Brdo rocesa i njemačko-britanske inicijative koja je pokrenuta kao novi pristup u tim aktivnostima, šef slovenske diplomatije je kazao kako je napravljen veliki korak..
“Moja je ocjena da smo gledajući ovih proteklih 25 godina napravili zaista veliki korak. Naime, 90-ih godina smo svjedočili ratovima i sukobima, a danas su se sve te države izjasnile za evropski put i to mene jedostavno ispunjava optimizmom. Ispunjava optimizmom i to što između svih država sada postoji dijalog: eto, postoji dijalog i između Beograda i Prištine. Ali i sve ostale zemlje međusobno komuniciraju i pomažu jedne drugima na putu u Evropsku uniju”, ocijenio je Erjavec.
– Problemi u EU zapostavili pitanje proširenja –
Erjavec je u razgovoru za Anadolu Agency naglasio kako smatra da je “regionalna suradnja izuzetno važna”.
“Čini mi se da je Brdo proces regionalna inicijativa koja pomaže svima u ostvarenju tih ciljeva. Slovenija je uvjerena da je garancija stabilnosti i razvoja taj euroatlanski put i ona će i dalje pružati svima podršku, ali naravno očekujući da sve zemlje ispune one uslove koje su potrebni da se postane punopravni član u Evropskoj uniji”, poručio je Erjavec.
Istakao je kako je Evropa bila posljednjih godina suočena sa velikim problemima: jedan od njih je bila finansijska i privredna kriza, sada jedan od velikih problema su izbjeglice te da je nekako pitanje proširenja Evropske unije bilo zapostavljeno.
“Zbog toga sam ja prošle godine pisao tadašnjoj povjerenici za vanjsku politiku EU ledi Ashton i rekao sam joj da bi trebalo više pažnje posvetiti ovoj regiji i njezinim mogućnostima proširenja i ulaska u Evropsku uniju”, naglasio je Erjavec.
Zanimalo nas je značenje odluke Bruxellesa za aktivaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa BiH.
“To je naravno veliki korak. Početkom prošle godine zaista nije izgledalo da ćemo tako daleko doći. Bosna i Hercegovina se tada nalazila pred političkom blokadom, ali na sreću nakon parlamentarnih izbora političke vođe su se odlučili i potpisali deklaraciju o evropskoj budućnosti. To je zaista bio ključni momenat za takvu odluku koja je donesena u Bruxellesu”, naveo je Erjavec.
– BiH nije sama u nastojanjima na evropskom putu-
Naravno, poručio je slovenski ministar vanjskih poslova, “teži dio posla i ono što spada u odgovornost vlada je tek pred Bosnom i Hercegovinom, a to je provesti sve tražene reforme”.
“Po mom mišljenju, to je nekoliko područja na kojima će te reforme biti nužne. U prvom redu je to privreda. Svi mi znamo da su zbog loše socijalne situacije prošle godine u Bosni i Hercegovini bili socijalni nemiri, pa smatram da će privreda biti ključna kod reformi. Ali, sasvim sigurno, treba poboljšati funkcionalnost države jer to je dosta komplicirana struktura”, cijeni Erjavec.
On smatra i da će se morati “provesti i reforma pravosuđa, a to uključuje borbu protiv korupcije i borbu protiv kriminala”.
“Mislim da su to glavna područja koja će onda biti odlučujuća kada govorimo o brzini približavanja Bosne i Hercegovine punopravnom članstvu. Ja sam jako zadovoljan što Bosna i Hercegovina u svim tim svojim nastojanjima na tom svom putu neće biti sama. Tu je ta poznata njemačko-britanska inicijativa koja predviđa i različite infrastrukturne mjere u povezivanju Bosne i Hercegovine sa ostalim dijelovima Evropske unije”, naveo je Erjavec.
Infrastrukturne mjere ujedno znače nove investicije, otvaranje novih radnih mjesta.
“Mislim da će upravo ta njemačko-britanska inicijativa igrati ključnu ulogu kada govorimo o stvaranju bolje materijalne osnove za stanovništvo. Pri tome, sasvim sigurno, važnu ulogu igra i Brdo proces. O tome će biti govora i na konferenciji ministara vanjskih poslova, jer tu će biti prisutna i Francuska. Svi znamo da su glavni motori Evropske unije Njemačka, Velika Britanija i Francuska. Tu su onda one zemlje koje zaista nose privredu Evrope i igraju tu ključnu ulogu”, smatra Erjavec.
S obzirom na to da je za proces stabilizacije na Zapadnom Balkanu jedno od ključnih pitanja rješenje odnosa između Srbije i Kosova, interesiralo nas je kako definirati odnose Beograda i Prištine.
“Ja sam uvjeren da je važno, najvažnije, urediti te odnose između Beograda i Prištine i pri tome je najvažniji dijalog. Naravno, postojao je određeni strah što će se dogoditi nakon izbora na Kosovu upravo sa tim dijalogom i što će se dogoditi kada dođe nova visoka predstavnica za vanjsku politiku Federica Mogherini, koja je naslijedila ladi Ashton: da li će ona nastaviti sa tim dijalogom. Međutim, ona je nastavila taj proces. Prvi sastanak je već održan. Ocijenjen je kao uspješan, jer se usredotočilo na učvršćivanje odnosa između Beograda i Prištine za koje svi znamo da su vrlo osjetljivi”, istakao je ministar Erjavec.
– I srbijanski i kosovski zvaničnici su za dijalog –
Naveo je da je prije dva mjeseca u Ljubljani održana zajedničku sjednica vlada Srbije i Slovenije. Iz riječi ministara srbijanske vlade, naveo je Erjavec, “moglo se čuti da su oni spremni na dijalog i da su spremni na rješavanje otvorenih pitanja”. Nedavno je u posjeti Ljubljani bio i ministar vajskih poslova Kosova Hashim Thaci. I on je, navodi Erjavec, govorio o potrebi da se ojača i unaprijedi taj dijalog.
“Naravno, ti odnosi su jako osjetljivi i najmanja sitnica može da ih poremeti. Nedavno smo bili svjedoci toga jer je izjava predsjednika vlade Albanije Edija Rame o tome da bi Kosovo moglo postati dio Albanije odmah prouzrokovala nemir. Zbog toga sam uvjeren da je najvažnije da se nastavi sa dijalogom i na razini Bruxellesa i pod okriljem visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Federice Mogherini”, poručio je Erjavec.
Zanimalo nas je i šta sa deblokadom evropskog puta Makedonije.
“U ovom trenutku pitanje Makedonije je sigurno veliki izazov kako za Evropsku uniju tako i za ministre vanjskih poslova”, poručio je Erjavec.
Naglasio je da se dobro sjeća 2008. godine kada je bio ministar odbrane: bio sam na sastanku na vrhu NATO-a u Bukureštu. Tada se razgovaralo o punopravnom članstvu Makedonije u NATO-u, međutim, došlo je ponovno do starog problema – kako riješiti ime Makedonije.
– Makedonija posebna tačka ministara vanjskih poslova EU –
“Tada je izgledalo da će se problem vrlo brzo moći riješiti. Evo, došla je 2015. godina, problem još uvijek nije riješen. Meni se čini da je situacija čak lošija nego što je to bila 2008. godine i zbog događaja u Grčkoj u kojoj je trenutno na vlasti koalicijska vlada u kojoj se nalazi jedna od dosta nacionalističkih orijentiranih stranaka”, cijeni Erjavec.
On naglašava da su “i u Evropskoj uniji i u Sloveniji jako zabrinuti i zbog posljednjih događaja”.
“Zabrinuti smo zbog svega onoga što se događa u makedonskoj unutrašnjoj politici. Te napetost između pozicije i opozicije. Zbog toga mislim da će Evropska unija morati da posveti posebnu pažnju Makedoniji u budućnosti. Zbog toga ja očekujem da na sljedećoj sjednici Vijeća ministara vanjskih poslova posebna tačka dnevnog reda će biti posvećena Makedoniji i pitanju članstva, odnosno mogućnosti članstva Makedonije u EU”, naveo je Erjavec.
Što se Crne Gore tiče, Erjavec navodi da smatra da se ona nalazi u najboljem položaju: od 35 poglavlja otvorila ih je 18, a dva su privremeno zatvorena.
“Njezine su perspektive jako dobre za članstvo u NATO-u. Mislim jedino na području pravosuđa da će morati da uloži još velike napore u borbi protiv organizovanog kriminala”, navodi Erjavec.
Istakao je kako je Slovenija “jako puno napora uložila da Albanija dobije status zemlje kandidata”.
“Zaista bismo željeli da Albanija otvori bar neko od 35 poglavlja, jer Albaniji su potrebne reforme. Međutim, i tamo smo svjedoci velikih napetosti u unutrašnjoj politici, ali se zaista nadamo da one neće uticati na ciljeve koji se odnose na članstvo u Evropskoj uniji”, smatra Erjavec.
Istakao je da je Turska za Sloveniju veliki strateški partner na privrednom području: tu se vode vrlo ozbiljni razgovori da bi Turska i Slovenija, odnosno privrede dvije države, zajednički nastupile na tržištima Zapadnog Balkana.
“Da spomenem jedan primjer: zajednička izgradnja hidroelektrane na Morači. Mislim da bi ovakav recept bio primjeren i za Bosnu i Hercegovinu, jer turski investitori su jako zainteresovani za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. U tom pravcu išli su i razgovori kada je nedavno u posjeti Ljubljani bio i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan”, naglasio je Erjavec.
– Podrška želji Turske da se priključi EU –
Erjavec ocjenjuje da je suradnja između ministarstava vanjskih poslova Slovenije i Turske na veoma visokoj razini. Tu sudjeluju u okviru Organizacije Ujedinjenih nacija u različitim zajedničkim inicijativama, kao što je mirno rješenje sukoba, odnosno medijacija.
“Imamo i mnogo zajedničkih interesa kada govorimo o sukobima: u prvom redu zajednički interes je da Zapadni Balkan bude stabilan. Mi podržavamo želju Turske da se pridruži Evropskoj uniji: radi se o želji koja je još iz 1988. godine. Zajednički interes nam je i stabilnost Sredozemlja. Mi znamo, posebno kada govorimo o Siriji, da Turska ovdje igra i vrlo veliku humanitarnu ulogu, jer desetine hiljada sirijskih izbjeglica nalaze se na turskoj teritoriji. Predsjednik Erdogan nam je prilikom nedavne posjete rekao da je Turska u to investirala već milijardu američkih dolara”, naglasio je Erjavec.
Interesiralo nas je i šta je sa najavama da bi Slovenija uskoro mogla priznati Palestinu.
“Materijali za vladu su već pripremljeni za donošenje odluke o ovom pitanju. Slovenija bi trebala biti u prvoj grupi država članica Evropske unije koja će priznati Palestinu. Takav je bio i dogovor u Evropskoj uniji. Naravno, ovisi o vladi koja će to odlučiti”, navodi Erjavec.
Međutim, naglašava da je predlagao Vladi da ako niti jedna od dogovorenih zemalja u ovoj godini članica EU ne prizna Palestinu, da napravi to bar Slovenija.
“Moramo priznati činjenicu da je mirovni proces mrtav. Nakon što je jasno da će novoizabranu izraelsku vladu voditi ponovno premijer Benjamin Netanyahu, nisam baš previše optimista što se tiče pronalaženja političkog rješenja za to pitanje, jer on je već u svojoj izbornoj kampanji najavljivao izgradnju novih naselja. Prema tome, time je onemogućeno rješenje postojanja dviju država”, ocijenio je u ekskluzivnom intervjuu za AA Karl Erjavec, ministar vanjskih poslova Slovenije.
