Kultura

Mocartova muzika daje šansu koreografu da izrazi sve svoje fantazije [video]

0

Zašto Mocart? Takva genijalnost, snaga, pozitivna energija u muzici mislim da se rijetko može sresti – istaknula je za Fenu koreografkinja Nermina Damian koja na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo postavlja baletnu predstavu u dva čina “Ples sa Mocartom” na muziku Wolfganga Amadeusa Mocarta, a čija je premijera zakazana za 22. novembar.

Damian ističe da joj je to treći put da radi baletnu predstavu na osnovu Mocartove muzike, dodavši da njegova muzika daje šansu koreografu da izrazi sve svoje fantazije.

“Ples sa Mocartom” bit će izveden u dva čina, a prvi je posvećen istorijskim plesovima.

– Odabrala sam istorijske plesove, koji su već odavno zaboravljeni a mislim da je lijepo za nove generacije, mladost ali i srednje generacije, kao i naravno za ljude koji pamte vremena svoje mladosti kako bi imali mogućnost vratiti se u prošlost – ocijenila je ta koreografkinja.

Ona ističe da je istorijski ples bogatstvo te da će publika imati priliku da vidi kako se igraju plesovi kao što su Bure, Žiga, kao i Menuet iz 18. stoljeća.

Koreografkinja Damian navodi da ima priliku raditi s cjelokupnim ansamblom Baleta Narodnog pozorišta što je veoma raduje.

Također je podsjetila da Mocart nije pisao muziku za balet, osim jednog malog djela koje se može prevesti kao, kako kaže, “Male ništarije” ili “Male situacije”.

Ustvrdila je da ansambl Baleta Narodnog pozorišta jeste mali ali je jako snažan te da igrači na Mocartovu muziku mogu napraviti san.

– I to prelijep san. Mogu približiti jako, jako blizu ljepotu pokreta i plesa, a u ovoj predstavi se baš pleše. Niko ne stoji ni jedne sekunde. I to je to što mene vuče. Mocart ne dozvoljava da se vi opustite. On je toliko čudesan, toliko snažan da i to prenosi na igrače i na sav taj ples. Jednostavno, to je jedna energija koja ulazi u sviju i treba da se lijepo osjećamo – mišljenja je Damian.

LIFE:  Nekropola stećaka 'Metaljica' otkrila više od 20 skeleta [video]

Balerina Jovana Milosavljević Lovrenović, govoreći za Fenu o novoj premijeri koja je pred ansamblom Baleta Narodnog pozorišta, kaže da je riječ o predstavi u kojoj koreografkinja na svoj način svojim autorskim pečatom i pokretom te specifičnim stilom priča priču na Mocartrovu muziku.

– Za mene kao baletsku igračicu ovo je jako interesantan pristup, jer nismo baš navikli da igramo balet na Mocartovu muziku, naročito ne na koncertna djela. U prvom činu priču razvijamo od nekih nobel početaka u istoriji igre, a to su istorijsko balske igre što su bile nekada davno na dvoru. Meni lično je toplo i drago da imamo mogućnost baviti se historijsko balskim stilom, starim igrama, jer to je nešto na šta je napadao veliki sloj prašine – smatra Milosavljević Lovrenović. 

Ona je podvukla da će predstava biti dovoljno jaka, izražajna, efektna da svako pronađe nešto sebi blisko, interesantno…

– Koreografkinja je često na probama, pristupajući muzičkom materijalu insistirala je na slojevitosti njegove muzike. I mogu da kažem da je to veliki plus za proces rada na predstavi da njen način na koji ona čuje i doživljava Mocarta podijeli i približi nam ga – naglasila je ta baletska igračica.

Ljubitelji muzičkog velikana Mocarta imat će priliku da vide kako se pleše na Simfoniju Haffner No.35, Koncert za klavir i orkestar No. 21, dio Koncerta No. 20 Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Koreografiju i režiju potpisuje Nermina Damian, scenografiju Josip Lovrenović, kostimografkinja je Amna Kunovac-Zekić.

A ljepotu pokreta, muzike, strasti dočarat će: Jovana Milosavljević Lovrenović, Mihail Mateescu, Paula Grubešić-Mateescu, Evgeny Gaponko, Boris Vidaković, Sabina Sokolović, Hariz Šabanović, Nadža Pušilo, Goran Staniškovski, Ana Kuzmanović, Admir Kalkan, Zulejha Kečo, Jesenko Matković, Selma Efendić, Til Čmančanin, Tamara Ljubičić, Nataša Gaponko, Albina Huskić, Aleksandra Smiljanić, Amina Sulejmanagić, Selma Štrbo Arnautović, Lejla Bajramović, Selma Efendić…

Facebook komentari


Spužva Bob  –  Spužva u bjekstvu

Previous article

RTV Crne Gore otvorila muzej: Čuvaju od zaborava opremu, tehniku i fotografije iz prošlog vijeka

Next article

You may also like

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More in Kultura