Azerbejdžan, zemlja sa najvećim brojem raseljenih osoba po glavi stanovnika

- Advertisement -

Oslobođenje Nagorno-Karabaha i sedam okolnih regija Azerbejdžana od armenske okupacije 2020. godine olakšava rješenje jednog dugotrajnog i širokih razmjera slučaja internog raseljenja u svijetu.

Prisilno raseljavanje u Azerbejdžanu posljedica je vojne agresije Armenije i etničkog čišćenja provedenog na teritoriji Azerbejdžana početkom 1990-ih. Uslijed sukoba više od milion Azerbejdžanaca prisilno je raseljeno iz svojih matičnih zemalja. Među njima se nalazilo stotine hiljada azerbejdžanskih izbjeglica iz Armenije koji su potom dobili azerbejdžansko državljanstvo.

Sve prisilno raseljene osobe u Azerbejdžanu privremeno su smještena u više od 1.600 punktova u 12 šatorskih kampova i u naseljima koja su se sastojala od teretnih vagona, poluizgrađenih zgrada i javnih objekata.

Ponovni pokušaj agresije Armenije prošle godine još jednom je ozbiljno utjecao na živote stotina hiljada ljudi u Azerbejdžanu. Oko 84 hiljade osoba bilo je primorano da privremeno napusti svoja mjesta boravka. Među njima su se nalazile interno raseljene osobe koje su i prije toga pretrpjele tragediju prisilnog raseljavanja.

Iako se većina tih ljudi vratila na svoja mjesta boravka zahvaljujući brzoj i efikasnoj reakciji Vlade, 85 raseljenih porodica u regiji Tartar u Azerbejdžanu, koje su stradale od ciljanog artiljerijskog granatiranja civilnih objekata, još se nalazi u prihvatilištima.

Problem raseljenih osoba u Azerbejdžanu izdvaja se zbog nekoliko specifičnosti. Prva osobnost odnosi se na činjenicu da Azerbejdžan, kao zemlja sa nešto više od 10 miliona stanovnika (sedam miliona tokom raseljenja), ima najveći broj raseljenih osoba po glavi stanovnika na svijetu.

Nadalje, za razliku od mnogih drugih zemalja koje se suočavaju sa problemom prisilnog raseljavanja, u Azerbejdžanu interno raseljene osobe ne trpe diskriminaciju, već uživaju ista prava kao i ostali građani.

Još jedna važna osobenost proističe iz toga što je Vlada Azerbejdžana, zahvaljujući značajnom ekonomskom rastu koji je nastupio početkom 2000-ih, preuzela punu odgovornost za poboljšanje životnih uslova IRL-a, uz istovremeno poticanje kontinuiranog angažmana međunarodnih organizacija.

Azerbejdžan je uz pomoć razborite ekonomske politike doživio čudesnu transformaciju od zemlje primatelja humanitarne pomoći u zemlju donatora.

Vlada Azerbejdžana od 1998. godine provodi strategiju vezanu za poboljšanje životnih uslova prisilno raseljenog stanovništva preko socijalne pomoći, beneficija i izgradnje više od stotinu novih, kompaktnih i modernih stambenih područja za njihov privremeni boravak.

PROČITAJTE JOŠ:  Isplata februarskih penzija u FBiH počinje 5. marta

Nacionalne vlasti uspjele su postići značajan napredak u poboljšanju životnih uslova prisilno raseljenog stanovništva eliminisanjem svih šatorskih kampova i sela sa teretnim vagonima i pružanjem privremenog smještaja u novoizgrađenim naseljima za 315.000 osoba koja su do tada živjela u najtežim uslovima.

Ovakvom politikom ne dovodi se u pitanje pravo na dobrovoljan, siguran i dostojanstven povratak koji se više od 25 godina zagovara u diplomatskim pregovorima za mirno rješavanje sukoba između Armenije i Azerbejdžana.

Pravo na bezuvjetan i siguran povratak azerbejdžanskog raseljenog stanovništva potvrđeno je desetinama rezolucija i odluka Generalne skupštine UN-a, Vijeća sigurnosti, OIC-a, PACE-a, OSCE-a, Evropskog suda za ljudska prava itd.

Istovremeno, međunarodna stručna zajednica pohvalila je progresivne mjere Azerbejdžana za efikasnu pomoć raseljenom stanovništvu koje su postale obrazac uzornih praksi na ovom polju.

UN-ov specijalni izvjestilac za ljudska prava raseljenih osoba 2014. godine pohvalio je Vladu Azerbejdžana za njenu posvećenost pitanju internog raseljavanja i za preuzimanje primarne odgovornosti za zaštitu i pomoć interno raseljenim osobama u oružanom sukobu i naznačio da “jednu od glavnih prepreka u potrazi za trajnim rješenjima za IRL u Azerbejdžanu predstavlja nepostojanje političkog rješenja za sukob u i oko regije Nagorno-Karabah Republike Azerbejdžan”.

Posebno je pozvao međunarodnu zajednicu i sve zainteresirane strane da rade na postizanju mirnog rješenja sukoba, s ciljem potpunog vraćanja ljudskih prava interno raseljenim osobama u Azerbejdžanu, posebno njihovog prava na dobrovoljni povratak u sigurnosti i dostojanstvu.

Glavni prioriteti Vlade Azerbejdžana nakon oslobađanja teritorija 2020. godine, poslije tri decenije duge okupacije, su uklanjanje mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava, obnavljanje gradova i drugih naselja koji su potpuno uništeni tokom sukoba i stvaranje potrebnih uslova za dobrovoljni, sigurni i dostojanstveni povratak IRL u njihove domove.

Nažalost, ovaj proces još uvijek ometa odbijanje Armenije da azerbejdžanskoj strani preda mape miniranih područja na nedavno oslobođenim teritorijima. Ovo je apsolutno neophodno kako bi se spasili ljudski životi i ubrzao postkonfliktni proces rehabilitacije i obnove.

U periodu nakon potpisivanja trilateralne izjave o prestanku vojnih aktivnosti između Armenije i Azerbejdžana prošlog novembra, više od stotinu građana Azerbejdžana stradalo je od eksplozija mina, među njima i raseljene osobe koja su bila nestrpljiva da se vrate na oslobođene zemlje nakon tri decenije nasilnog razdvajanja, uprkos upozorenjima o opasnosti od mina na ovim teritorijima.

PROČITAJTE JOŠ:  Vozači oprez: Oštećen most na dionici puta Ustiprača - Rogatica

Hiljade ljudi u Azerbejdžanu od početka sukoba stradalo je ili teško povrijeđeno uslijed eksplozija mina.

Bez obzira na poziciju Armenije u pogledu razminiranja, koje je neophodno za obnovu teritorija potpuno devastiranih tridesetogodišnjom ilegalnom okupacijom, Vlada Azerbejdžana, dok čeka od međunarodne zajednice da izvrši neophodan pritisak na Armeniju u cilju postizanja saradnje na uklanjanju humanitarnih posljedica ilegalnih aktivnosti u nekada okupiranim teritorijima Azerbejdžana, već je započela rad na  razminiranju i obnovi na tom području kako bi se IRL-ima pružila mogućnost sigurnog i dostojanstvenog povratka.

Uzimajući u obzir ogromne razmjere ‘velikog povratka’ u oslobođene zemlje, trenutno se proces realizuje kroz nekoliko pilot projekata.

Proveden je eksperimentalni projekat ‘Prvi kora’ koji je imao za svrhu prikupljanje potrebnih informacija neophodnih za povratak i reintegraciju u deset sela regije Aghdam.

Projekat ima za cilj ispitivanje operativnih mehanizama koji se usmjereni na povratak i reintegraciju u oslobođenim zemljama.

Pilot projekat će poslužiti kao model za budući proces korak-po-korak povratka koji će teći u skladu sa Vodećim načelima UN-a o interno raseljenim osobama, osnovama konvencija o ljudskim pravima i najbolje primjenjivim praksama, uz aktivno učešće interno raseljenog stanovništva.

Trenutno se provode i početna istraživanja kako bi se procijenio broj ljudi koji su spremni da se vrate u svoja bivša mjesta prebivališta.

Primijenit će se i uspješno iskustvo rehabilitacije i povratka u selo Jojug Marjanly, koje je osigurano od izravnih vojnih ciljanja od strane Armenije nakon oslobađanja strateških pozicija od okupacije u aprilu 2016. godine. Jojug Marjanly predstavlja jedinstven projekt prvi put proveden u Azerbejdžanu, koji je stvorio mogućnost povratka u rodne krajeve za 150 porodica nakon 23 godine.

Tristogodišnji rat na teritoriji Azerbejdžana je završen. Narod Azerbejdžana želi dugotrajni mir i prosperitet u regiji. Neophodno je poduzeti sve humanitarne mjere kako bi se ublažile patnje ljudi koje su uzrokovane sukobom i kako bi stanovništvo pogođeno ratnim razaranjima počelo da živi pristojno. Ljudi Azerbejdžana očekuju od međunarodne zajednice da podrži napore njihove zemlje koji su usmjereni prema održivom miru i prosperitetnoj budućnosti u regiji, saopćeno je iz Ambasade Azerbejdžana u BiH.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

U Janji ispisani sramotni nacionalistički grafiti

Potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina Mustaša Gradaščević objavio je na...

Teška saobraćajna nesreća u tuzlanskom naselju Solina

U tuzlanskom naselju Solina došlo je do teške saobraćajne...

Pet osnovnih škola na Ilidži dobilo prijetnje o postavljenoj bombi

Pet osnovnih škola na području Ilidže zaprimilo je email...

Masovna tučnjava ispred Mašinske škole u Sarajevu: Jedan učenik zadobio opekotine glave od baklje

Ispred Srednje mašinske-tehničke škole danas je došlo do incidenta...