Ostaci drevnog grada Ammaedara duže dva milenija prkose vremenu i jedan je od glavnih turističkih atrakcija u Tunisu.
Riječ je o ostatcima grada kojeg su prije 2.000 godina izgradili rimski vojnici, a smješten je u današnjem gradu Haidra u blizini granice između Tunisa i Alžira.
Prvobitno je Ammaedara podignuta u prvoj deceniji Nove ere kao kasarna vojske Rimskog carstva, da bi šest decenija kasnije bila pretvorena u naselje. Vremenom je postao važan trgovinski centar s obzirom da se nalazio između rimskih gradova Kartage i Tibesse.
Profesor antičke historije na Univerzitetu u Tunisu Lutfi al-Nadari za Anadoliju je kazao da je Ammaedara podignuta u doba Treće Augustove legije i da je imala važnu ulogu u urbanizaciji i izgradnji infrastrukture na sjeveru Afrike.
“Arheološkim iskopavanjem su otkrivena imena brojnih rimskih izaslanika i vojnika koji su bili u Ammaedari. Kasarna je pretvorena u kamp u kojem je bilo oko 6.000 vojnika, uključujući i borce koji su iz te afričke regije primljeni tokom potiskivanja bune koju je predvodio Tikfarin. Urbanizacija tog mjesta počela je 75. godine Nove ere, a zbog položaja je za nekoliko godina postao važnim centrom u tom dijelu Afrike“, kazao je Al-Nedari.
Ističući kako su arheolozi otkrili da se Ammaedara prostirala na površini od 150 hektara, Al-Nedari je kazao da dokazi da su mještani imali državljanstvo Rimskog carstva pokazuje važnost tog mjesta u tom periodu, što potvrđuje i činjenica da su u gradu bile sve rimske ustanove, uključujući crkvu i sud.
“Ammaedara se brzo razvijala. Standard života je bio sve bolji, a u gradu su izgrađeni brojni spomenici koji su bili klasični simboli rimskih gradova. Tako je 195. godine na istočnoj kapiji grada izgrađen Trijumfalni luk i to u doba rimskog cara Septimusa Severusa koji je bio porijeklom iz Afrike. Luk je jedan od spomenika koji se mogu vidjeti i danas“, kazao je Al-Nedari.
Arheolozi su otkrili i ostatke gradskog trga popločanog kamenom, trgovačkih radnji, tržnice i rimskog kupatila.
“Na sjeveru grada su otkriveni ostati amfiteatra i kuće sa ukrašenim fasadama. Među najvažnijim dokumentima pronađenih u Ammadeari je i karta otoka u Sredozemnom moru. Riječ je o karti dimenzija 36 metara kvadratnih na kojoj su ucrtani otoci na istoku Mediterana“, kazao je Al-Nedari te je dodao da su u gradu bile i crkve te tvrđava iz VI stoljeća.
Historičari i arheolozi su otkrili da se u periodu Bizantije u Ammaedari govorio latinski jezik, a da se grčki koristio u nauci i književnosti.
Adil Seadi iz Instituta nacionalne baštine u Haidri je kazao da su arheolozi iz Tunisa i Francuske istraživanjem iz 2003. i 2004. godine otkrili da je Ammaedara bila na najvažnijem putu kojeg su Rimljani izgradili kako bi spojili Kartagu i Tibbesu.
“Tu je bio i put koji je tu regiju spajao sa Gabesom na jugoistoku Tunisa. Taj put je korišten u administrativne, vojne i trgovinske svrhe“, kazao je Seadi.
