Poređenje Bosne i Ukrajine je bolno – ispovijest izbjeglice iz Norveške koji je preživio masakr u Srebrenici

- Advertisement -

Rat u Bosni je trajao od 1992. do 1995. Koliko će trajati u Ukrajini? I zašto svijet sada reaguje drugačije nego 1990-ih?

Šukrija Meholjić, izbjeglica u Norveškoj, preživio je masakr u Srebrenici u Bosni. Sada se saosjeća s Ukrajincima – vidi i veliku sličnost i veliku razliku.

Isti ratni scenario

Da, mi smo u 21. vijeku i u Ukrajini je rat. Užasan rat u Evropi! Tamo Rusi napadaju i uništavaju suverenu državu, uništavaju gradove, siluju žene i ubijaju nevine civile i djecu. Njihov cilj je, kažu, da zaštite Ruse koji žive u Ukrajini.

Rusi, naravno, negiraju sve ove zločine, a optužuju Ukrajince da lažu.

To je isti ratni scenario koji su Srbi izveli tokom rata u Bosni 1992-1995, pod motom da su bosanski Srbi u Bosni bili ugroženi.

Rat u Ukrajini danas budi Evropu i ostatak svijeta. Svi žele pomoći Ukrajini da se brani od napadača na razne načine. Uvedene su sankcije Rusiji, vojna i humanitarna pomoć se šalje Ukrajini. Ovo je veoma ljudski gest sa Zapada.

Mi Norvežani-Bosanci, posebno ja, smo naravno solidarni sa Ukrajinom i osuđujemo ruske ratne akte. Naše misli idu ka ukrajinskom narodu koji je vjerovatno jako uplašen i u bijegu – put na kojem se mnogi od nas, nažalost, dobro osjećaju.

Pitanja koja sebi postavljamo

Ali kao jedan od preživjelih Srebrenice, pitam se:

  • Zašto Bosna nije dobila sličnu pomoć da se odbrani i izbjegne genocid?
  • Zašto je svijet (septembar 1991.) uveo potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme u bivšu Jugoslaviju, što je najviše pogodilo Bosnu jer je onemogućavalo odbranu zemlje, a istovremeno olakšavalo srpske, paravojne organizacije, policija i vojska Republike Srpske da izvrši agresiju, maksimalno vojno i tehnički opremljena?
  • Zašto je Vijeće sigurnosti UN-a u aprilu 1993. proglasilo Srebrenicu “sigurnom zonom”, s demilitarizacijom kao rezultatom – a potom se u istoj “sigurnoj zoni” dogodio genocid, koji je uživo prenosila televizija 1995. godine?
  • Zašto je prestižna Nobelova nagrada za književnost 2019. godine dodijeljena Peteru Handkeu, negatoru genocida i promotoru fašističke ideologije Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika?
PROČITAJTE JOŠ:  Mesud Pezer osvojio bronzu na Evropskom bacačkom kupu u Portugalu

Eurovizija

I još nešto – o ratu, Euroviziji i empatiji:

Bosanskohercegovački pjevač Muhamed Fazlović Fazla učestvovao je na Eurosongu 1993. godine sa pjesmom “Sva bol svijeta” . To je ljubavno pismo ženi koja je pobjegla od muškarca koji se borio za opstanak u Bosni. Fazla je zajedno sa bosanskohercegovačkom delegacijom uspio pobjeći iz opkoljenog Sarajeva pod bombama i snajperima kako bi se plasirao u finale u Dablinu. Evropa je Fazliju dala sramotno malo poena .

Ove godine, 2022. godine, Ukrajina je pobedila na Pjesmi Eurovizije sa dobrom pesmom. Bend Kaluš je otpevao „Stefaniju“ – sa, između ostalog, strofom „Uvek ću naći put kući, čak i ako su svi putevi uništeni“ – i niko ne može poreći da je pjesma dobila mnogo glasova u empatiji sa Ukrajincima.

Ali nije trebalo da bude tako sramotno drugačije sa Muhamedom Fazlovićem Fazlom? Zašto svi ljudi nisu podjednako važni? Kakvo je ovo licemerje međunarodne zajednice?

Današnja kriza u Bosni

Bosna je trenutno u najvećoj političkoj i pravnoj krizi, a zemlja se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu. Situacija je izuzetno napeta i neizvjesna. Dejtonski mirovni sporazum očigledno ne doprinosi stabilnosti i održivosti suverene države Bosne i Hercegovine . Domaći politički lideri se ponašaju kao rogovi u vreći – ne mogu se ni oko čega dogovoriti.

Ratni ciljevi i Srba i Hrvata nisu u potpunosti ostvareni tokom rata devedesetih, a jaki vjetrovi sada duvaju u leđa objema bratskim “majkama” državama Srbiji i Hrvatskoj. I ne manje važno za Rusiju, koja se direktno miješa u unutrašnje odnose sa suverenom Bosnom, podstiče podjele u zemlji i prijeti ozbiljnim posljedicama ako Bosna izabere put u EU i NATO.

Stanovnici, posebno Bošnjaci, su pod stalnom psihičkom okupacijom, žive u strahu i veoma su zabrinuti za budućnost i svoj fizički opstanak u ovom dijelu Balkana. U beznađu, mladi ljudi u velikom broju napuštaju zemlju. Izgleda kao iz 1990-ih. Ista fašistička ideologija je u usponu u Bosni, originalni ratni zločinci samo su zamijenjeni novim vođama. Hoće li nas opet odvesti u klaonicu? Hoće li Bosna ponovo krvariti?

PROČITAJTE JOŠ:  Užas u Beogradu: Pronađeno tijelo muškarca u blizini trafostanice

Ne, ne, ne, mislim. Ali svake godine, već 27 godina zaredom, 11. jul budi lijepa sjećanja na one koji su preživjeli genocid u Srebrenici i mnoga zvjerstva i zločine u gradovima širom Bosne. Takve scene nikada neće izblijediti, samo se potiskuju, ali datum ćemo uvijek pamtiti.

U Srebrenici je pisalo da su to najmračnije strane ljudske istorije. Srebrenica je bila sama na svijetu, a svijet je bio u Srebrenici. Trebali su pomoći, ali nisu.

Niko nema moć da samo oživi više od 8.000 nevinih muškaraca i dječaka ubijenih u srebreničkom masakru – među njima i moj brat sa dva sina i sin moje sestre. Ali svako ima obavezu – a posebno međunarodna zajednica – da učini sve da spriječi eventualno ponovno krvoproliće u Bosni, pa i bilo gdje u svijetu.

Mnogi Bosanci, posebno Bošnjaci, sretni su što se međunarodna zajednica probudila i intenzivirala svoju diplomatsku aktivnost u BiH posljednjih mjeseci. Zajedno s visokim predstavnikom UN-a (OHR), mnoge utjecajne ličnosti iz EU i SAD-a, kroz dijalog sa svim akterima, pokušavaju smanjiti tenzije i spriječiti separatističke namjere etnonacionalističke oligarhije i kolaps Bosne. Ovo zvuči veoma pozitivno da je zapadni Balkan konačno postao strateški prioritet za EU.

Nikad više Srebrenica, nikad više Butsja!

Ja se lično nadam da će Rusi biti poraženi od hrabrih Ukrajinaca, i da ideje o otcjepljenju jedinice Republike Srpske od Bosne neće postati stvarnost, a time i opasnost od novog rata u mojoj potlačenoj ali ponosnoj domovini će biti uklonjena.

Ohrabrujuća je nedavna izjava šefa NATO-a Stoltenberga o tome da li smo naučili lekciju u Ukrajini, te da će EU i NATO pomoći Bosni i Hercegovini da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet.

Bosna je živa! Nikad više Srebrenica!
Živjela Ukrajina! Nikad više Butsja!

 

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...