Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je rekao da će početi prodavati prirodni gas “neprijateljskim zemljama samo u rubljama” nakon što je, kako je rekao, zamrzavanje ruske imovine od niza zemalja Zapada uništilo povjerenje Moskve, ali i da planira ispoštovati ranije potpisane ugovore, prenosi Bloomberg.
Rusija je sastavila listu ‘neprijateljskih’ zemalja koja se prvenstveno odnosi na zemlje koje su Moskvi uvele sankcije.
Riječ je o EU-u, SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Japanu, Norveškoj, Singapuru, Južnoj Koreji, Švicarskoj i Ukrajini.
– Rusija će, naravno, nastaviti isporučivati prirodni gas u skladu s količinama i cijenama utvrđenim u ranije zaključenim ugovorima – rekao je Putin.
Promjene će se samo odraziti na valutu plaćanja koja će biti promijenjena u ruske rublje.
– Čitav Zapad je ubio svako postojeće povjerenje u vlastite valute – rekao je Putin.
Cijene prirodnog gasa porasle su za više od 30 posto nakon što je predsjednik Vladimir Putin naredio centralnoj banci da razvije mehanizam za plaćanje prirodnog gasa u rubljama u roku od nedjelju dana na sastanku sa njegovom vladom.
Putinov potez pokazao je rastuću spremnost obje strane da iskoriste ruske zalihe energije kao oružje u borbi između Moskve i zapada oko rata u Ukrajini.
Specifičnosti novih aranžmana nisu odmah bile jasne, ali prisiljavanjem plaćanja u rubljama, Putin bi mogao pokušati da ojača rublju i dopuni devizna sredstva u Moskvi kako bi nadoknadio sankcionirane rezerve na drugim mjestima.
Italija, najveći kupac ruskog gasa nakon Njemačke, rekla je da ne namjerava plaćati ruski gas u rubljama jer bi to moglo pomoći Putinu da oslabi evropski režim sankcija.
– Smatram da trebamo nastaviti plaćati u eurima jer bi plaćanje u rubljama bio način da Rusija izbjegne sankcije – rekao je ekonomski savjetnik italijanskog premijera Marija Dragija rancesco Giavazzi na Bloombergovom forumu tržišta kapitala u Milanu.
U prvih 15 dana marta, Gazprom, koji ima državni izvozni monopol, izvezao je u prosjeku 500 miliona kubnih metara dnevno u zemlje izvan bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući EU, Kinu i Tursku.
Od ukupnog izvoza, tokovi prema Evropi u prosjeku su iznosili 384 miliona kubnih metara dnevno, pokazali su podaci proizvođača.