Nakon što je njihova zemlja 30 godina boravila van zajedničke odbrambene politike Evropske unije, danski glasači u srijedu izlaze na referendum na kome će glasati da li da podrže tu politiku nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Očekuje se da više od 65 posto glasača u zemlji od 4,3 miliona ljudi s pravom glasa u korist odbacivanja izuzeća iz zajedničke politike, pokazale su posljednje ankete javnosti objavljene u nedjelju.
Prognoze analitičara ipak su opreznije, uzimajući u obzir slab odziv glasača u zemlji koji često kažu “ne” dodatnim evropskim integracijama u referendumima, od kojih je posljednji održan u 2015.
– Uvijek moramo ubacivati naše glasačke listiće kada se glasa – zatražila je premijerka Mette Frederiksen, apelujući na Dance u završnoj televizijskoj debati o kampanji u nedjelju.
– Vjerujem iz sveg srca da moramo glasati za EU u vrijeme kada se trebamo boriti za sigurnost u Evropi, i trebamo biti jedinstveni s našim susjedima – kazala je.
Danska je članica EU od 1973., ali je odustala od davanja većih ovlasti Bruxellesu u 1992. kada je 50,7 posto Danaca odbacilo ugovor iz Maastrichta, osnivački dokument EU.
Potrebno je da ugovor ratificiraju sve države članice kako bi stupio na snagu. U cilju uvjeravanja Danaca da odobre ugovor, Copenhagen je dogovorio niz izuzeća, i Danci su ga konačno odobrili naredne godine.
Otada je Danska ostala izvan jedinstvene evropske valute eura – koju je odbacila na referendumu u 2000. – kao i izvan zajedničke politike bloka u pravosuđu, unutrašnjim poslovima i odbrambenoj politici.
Glasanje protiv zajedničke odbrambene politike znači da skandinavska zemlja – jedan od utemeljitelja NATO-a – ne učestvuje u vanjskoj politici EU po pitanju odbrane i ne daje vojnike u vojne misije EU.
Danska je jedina zemlja koja je dogovorila neučestvovanje u odbrambenoj politici bloka, ali Malta također de facto ostaje van te politike. Copenhagen je izabrao opciju neučestvovanja 235 puta u 29 godina.
Danska premijerka Frederiksen sazvala je referendum samo dvije sedmice nakon ruske invazije na Ukrajinu, i nakon što je postigla sporazum sa svim strankama u danskom parlamentu, Folketingu.
Ona je istovremeno objavila planove da poveća ulaganja u vojsku na dva posto BDP-a, u skladu sa zahtjevima članstva u NATO-u, do 2033. godine, prenosi AFP.
