Andrea Pap Lukači: Može se biti i dama i kovač

- Advertisement -

Petrovaradinska tvrđava jedna je od turističkih atrakcija Novog Sada, sa brojnim znamenitostima. Osim pogleda na Novi Sad s platoa, tu su takozvani “pijani sat“ kome mala kazaljka pokazuje minute, a velika sate, Titovi saloni, brojni umetnički ateljei, 16 kilometara podzemnih vojnih galerija od kojih je samo mali deo prohodan… ali u jednoj prostoriji u podnožju ovog zdanja starog preko tri veka, nalazi se kovačka radionica u kojoj radi Andrea Lukači Pap, jedina žena kovač u Srbiji. Ovim starim zanatom bavi se 15 godina, a ljubav prema kovačkom poslu razvijala je uz oca od malih nogu. Danas je zvanično jedina registrovana žena kovač u Srbiji.

Supruga i majka dvoje dece ponosna je na svoje umeće i veštine koje je razvila u kovačkom zanatu, a i ekipu Anadolu Agency (AA) dočekala je u radničkom kombinezonu za strugom na kom je izrađivala posebne šrafove. Jer stari zanat traži često i nestandardne formate koji se ne mogu naći u specijalizovanim prodavnicama, ali i kreativni pristup pogotovo ako se radi o restauratorskim poslovima na kojima je uz oca Lajoša takođe često angažovana.

“Moj tata je u ovom poslu oko 50 godina. Kada sam se rodila stanovali smo ovde u ovom prostoru koji je sada radionica, a glavna radionica je bila udaljena nekoliko metara iza. Ona se i danas tamo nalazi. On je tamo radio, a sestra i ja smo odrastali uz njega, gledali kako radi i učili od njega“, navodi u razgovoru za Anadolu Agency Andrea.

Po obrazovanju je saobraćajni tehničar, ali se u struci nije zaposlila. Po završetku škole radila je jedno vreme u butiku, ali kada je ostala bez posla, otac joj je ponudio da mu se pridruži u radionici i ona je na to pristala dok ne nađe nešto što joj se više sviđa.

“I eto me već 15 godina u ovom poslu“, objašnjava naša sagovornica,

Rade ograde, kapije i ukrase od kovanog gvožđa. Zbog toga najviše posla imaju kada je reč o zaštiti kulturnih dobara, odnosno uređenju starih zdanja, bilo da se radi o terasnoj ogradi stare zgrade u centru grada, bilo da se radi o ogradama oko crkava i starih objekata kao što su dvorci ili ukrasnih detalja poput okova na vratima Kapela mira u Sremskim Karlovcima, mestu gde je 1699. godine potpisan Karlovački mir između Austrije i Otomanske imperije čime je okončan dugogodišnji krvavi rat dve države. Takođe i brojni stari satovi na tornjevima su u njihovoj nadležnosti, jer se radi o satnim delovima koji treba da se posebno izrađuju. Taj posao ih je odveo čak i do Herceg Novog.

PROČITAJTE JOŠ:  Tužna vijest: Alisa Kustura izgubila životnu bitku sa teškom bolešću

Ali u Sremskim Karlovcima do sada su imali najviše angažovanja zašto što je taj centar srpske duhovnosti i kulture od 17. do 19. veka ima mnogo objekata za čije održavanje je neophodno znanje kovača . Ali nisu samo angažovani za takve poslove.

“Ima ljudi koji žele kovanu i terasnu ogradu, pa naručuju od nas. Ko je spreman to da plati, zna da je to kvalitet. To su ograde od punog materijala, retko kad se vari, radi se ručno, tradicionalnim kovačkim metodama i trajaće najmanje vek. A vlasnik jedino ima zadatak da tu ogradu periodično prefarba“, navodi Andrea.

Kovački radovi podrazumevaju vatru, nakovanj, čekić, ali i poznavanje drugih zanata poput bravarije ili struga. Ali i maštovitost. Andrea navodi da su prilikom rekonstrukcije ograde pravoslavne Almaške crkve, najstarije novosadske crkve, morali da izrade i potpuno uništeni nadvratnik. Pošto nije bilo fotografija te ograde, morali su da improvizuju.

“Kada smo završili posao, rekli smo da kome se ne sviđa neka da primedbu. Niko se nije bunio. Montirali smo je, stoji i lepo izgleda. Ovaj posao je jako lep i kreativan, jer dva ista rada verovatno nikada neće imati. Tu mašta može da se koristi maksimalno“, kaže Andrea Lukači Pap.

Kako napominje, stari zanati su uglavnom i teški zanati pa se retko ko odlučuje za njih. Teško je naći i pomoćnike, jer za zahtevnije poslove je potrebno više ljudi, a neki poslovi se rade i godinama. Zbog toga je veće iznenađenje kada mušterija dođe u radionicu i sazna da je kovač.

PROČITAJTE JOŠ:  Na času fizičkog nastavnici pala plafonjera na glavu

“Ljudi su skeptični kada vide da sam žena u ovom poslu. A kada vide završeni posao, onda se predomisle. Pomalo i varim i želim da upišem kurs da usavršim to varenje, ali želim da se unapređujem u ovom poslu“, navodi Andrea.

Njen suprug je komercijalista, a majka je ćerke od sedam i sina od tri godine.

“Oboje dece dolaze u radionicu i vole da budu tu. Sin je opčinjen strugom i jako voli alate. A ćerka je princeza“, predstavlja Andrea svoju porodicu.

Iako kovački posao važi za prljav i težak, u slučaju gospođe Lukači Pap to se ne bi moglo reći. Frizura je uvek na mestu, ali i dugi nalakiran nokti.

“Može se biti i dama i kovač. Teško je ali može. Ja retko kad stanem za kovačku vatru, osim kad nema ko. Dugi nokti su moj zaštitni znak, ali uvek radim u rukavicama pa ih tako čuvam“, pojašnava Andrea.

Stari zanat vezan je za staro zdanje – Petrovaradinsku tvrđavu. Tu je odrastala uz oca, danas radi u toj prostoriji, ali je vezana i za sat na tvrđavi o kome brine. Njen otac, Lajoš Lukači radio je u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Vojvodine i na ličnu inicijativu vodio je računa o starom satu i redovno ga navijao zbog čega je pre pet godina i dobio veliko gradsko priznanje – Novembarsku povelju. Sada „pijani sat“ pokreće automatski mehanizam, ali je neophodno da se periodično podešava.

“O satu je brinula čitava naša porodica. Ali i sada je potrebno da se podešava, jer sat nekad žuri, a nekad kasni. Kad je hladno onda kasni, a kad je toplo onda žuri jer se materijal skuplja i širi u zavisnosti od temperature. Naravno, tu smo i kada se pomera sat zbog letnjeg, odnosno zimskog računanja vremena“, zaključuje Andrea Lukači Pap.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...