LifeLife news

Bh. arheološka nalazišta: Od krađa i pljački do nedovoljne vidljivosti u svijetu

0
Bh. arheološka nalazišta: Od krađa i pljački do nedovoljne vidljivosti u svijetu, Life.ba

U blizini arheološkog lokaliteta Gračine na kojem je pronađen rimski vojni logor gradi se prvi in situ posjetiteljski centar koji će na osobit način skrbiti o valorizaciji tog lokaliteta, ali i očuvanju, daljnjem istraživanju i prezentaciji cjelokupne kulturno-povijesne baštine ljubuškog kraja.

Posjetiteljski centar imat će suvremeni, ali i inovativni način prezentacije koji uključuje 3D virtualnu stvarnost, replike rimskih vojnika, maketu nalazišta, arheološku zbirku materijala sa sustavnih istraživanja na Gračinama i drugu zbirku predmeta prikupljenih s istraživanja provedenih posljednjih nekoliko godina.

Izloženi materijal prvi put bit će prezentiran javnosti, a proći će potrebne konzervatorsko-restauratorske zahvate, kazao je u razgovoru za Fenu Mirko Rašić iz Odjela za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Za potrebe buduće tehničke obrade, navodi, osiguran je depo i prostorija za analizu materijala, dok će kongresna dvorana omogućiti javne i znanstvene prezentacije djelovanja i aktivnosti na kulturnim dobrima.

Pored toga, na vrhu objekta zamišljen je i vidikovac s kojeg će biti moguće panoramski sagledati kompleks nalazišta.

Kada su u pitanju drugi lokaliteti, Rašić navodi kako je upravo završena kampanja arheoloških istraživanja na tvrđavi herceg Stjepana Kosače u Ljubuškom, a po prvi puta su organizirana sustavna istraživanja na prostoru palasa, južnog i sjevernog obora kojima je utvrđen kontinuitet života od kasne antike (4.-5. st.) do novog vijeka.

Usto, u pripremi je i natječaj za konzervatorsko-restauratorske radove na središnjoj kuli, branič kuli i dijelu obrambenih bedema.

Dva prethodno spomenuta lokaliteta – tvrđava herceg Stjepana Kosače i rimski vojni logor dio su europskih projekata prekogranične suradnje.

Aktivnosti istraživanja i obnove, odnosno izgradnje posjetiteljskog centra iznose više od 2.000.000 maraka što, smatra Rašić, apsolutno nadilazi lokalne okvire za ulaganje u kulturno-povijesnu baštinu.

 Pljačka arheoloških nalazišta, krađa eksponata, zbirki…

Krađe vrijednih umjetnina, devastacija i pljačka arheoloških nalazišta od rata do danas, osiromašili su u velikoj mjeri bh. kulturnu baštinu, a najnoviji takav slučaj zabilježen je prije samo par dana kad je slovenski državljanin, koji je uhićen na hrvatskoj granici, iz Bosne i Hercegovine pokušao prokrijumčariti fosile ogromne materijalne vrijednosti, koji prema procjenama hrvatskih stručnjaka vrijede nekoliko desetaka tisuća eura te su zanimljivi ilegalnim trgovcima – ‘kolekcionarima’.

Među najugroženije sredine poslije rata, Rašić ističe Tomislavgrad i iznimno vrijedno gradinsko naselje Lib kao pretpostavljeno središte Delmatskog plemena.

– To je prostor s kojeg se desetljećima odnosi iznimno vrijedan pokretni arheološki Muzej, poput delmatske nadgrobne stele danas smještene u Austrijskoj zbirci, ili bogatih numizmatičkih kolekcija koje su danas dio drugih arheoloških zbirki u BiH, do recentnih pokušaja pljačke – navodi Rašić.

Upozorava i na djelovanje tzv. arheologa amatera na službeno registriranim arheološkim nalazištima i upotrebu metal detektora.

– Na žalost, sav materijal koji je prispio sa takvih ‘istraživanja’ nema znanstvenu vrijednost zbog nedostataka konteksta u kojem je pronađen, a na samom terenu je učinjena nepovratna šteta – kaže.

Arheološki turizam u BiH

Kada je pitanju arheološki turizam u našoj zemlji, Rašić smatra da je riječ o  strateškom pitanju lokalnih samouprava koje su dužne identificirati sve potencijale ove vrste, te ovisno o mogućnostima, kadrovskim i financijskim, organizirati njihovu prezentaciju.

Po njegovom mišljenju, preduvjet je, zapravo, da se svi arheološki potencijali koji imaju određene ambijentalne, simboličke ili povijesne vrijednosti, neovisno o vremenu ili karakteru kojem pripadaju, dožive kao dio vlastitog kulturnog identiteta.

LIFE:  Njemačka privremeno obustavila korištenje AstraZeneca vakcine protiv COVID-19

Nakon toga, arheološka nalazišta su sjajan sadržaj koji može činiti dio veće ponude, koja uključuje prirodnu baštinu, eno gastro ponudu, sportski turizam i dr.

– Vjerujem da Ljubuški, Jajce i Stolac mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse koji su uključili više arheoloških nalazišta i Muzeja u cjelovitu turističku ponudu, i prema tome postali prepoznatljivi – navodi Rašić.

Novija arheološka otkrića

Govoreći o novijim arheološkim otkrićima, Rašić posebno ističe rad mladih arheologa iz Jajca i Tomislavgrada koji su na lokalitetu Divačani (Jajce) pronašli sjajan antički sarkofag, dok je u spilji Ričina kod Tomislavgrada pronađen pokretni arheološki materijal koji pripada gornjem paleolitiku s vremenskom distancom od čak 17.000 godina.

Navodi kako vrijedi istaknuti i manje kampanje arheoloških istraživanja u Livnu, Ravnom, Visokom i Zenici.

– Dakako, ponosno mogu istaknuti da na prostoru Ljubuškog već sedam godina kontinuirano organiziramo sustavna terenska arheološka istraživanja, tijekom kojih su pronađeni najstariji tragovi zajednica s prostora Ljubuškog (7500. god), elementi prvih kršćanskih zajednica (5.-6. st.), cijela nekropola helenističkog tipa (2.-3. st. pr. Kr.), militarne barake i komunikacije rimskog vojnog logora (1. st.) i čitav niz pokretnog arheološkog materijala – kazao je Rašić.

Bh. arheološki lokaliteti nisu dovoljno vidljivi u svijetu

Iako je na bh. području registrirano, locirano i opisano nekoliko tisuća arheoloških nalazišta koja ispunjavaju dug vremenski okvir od paleolitika do kasnog srednjeg vijeka, oni nažalost nisu dovoljno vidljivi u svijetu.

– Kroz čitavu povijest arheoloških istraživanja na tlu Bosne i Hercegovine, počevši od kraja 19. st. do danas, organiziran je gotovo zanemariv broj sistematskih istraživanja, a to izraženo u postotcima, zasigurno ne dostiže ni pet posto od ukupnog broja poznatih i verificiranih nalazišta – naglašava Rašić.

Osim toga, dodaje, rijetki su lokaliteti na kojima su istraživanja potpuno dovršena, a kad se tome doda da je polovica provedena u periodu kada su korištena metodološka načela koja se u arheološkim istraživanjima već odavno ne primjenjuju, razlozi skromne razine poznavanja ili vidljivosti naše baštine postaju razumljivi.

Navodi kako tome svakako ne pridonose pseudoarheološke teorije o građevinama ili pojavama, zbog čega imamo negativan refleks u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, a izvan nje smo na marginama prepoznatljivosti kulturnog identiteta.

Jedino se ističu specifični srednjovjekovni spomenici – stećci, iako su i oni, kaže, kao izoliran potencijal još uvijek vrlo skromno iskorišteni.

– Trenutno je realna pretpostavka zaštita, a ne istraživanje kulturne baštine, a u tom smislu smatram iznimno važnim istaknuti potencijal lokaliteta Badanj (Stolac) s tragovima najstarije umjetnosti u BiH, prapovijesnih kultura Butimirske ili Glasinačke skupine, antičkih gospodarskih imanja sa ostatcima mozaičke ili fresko umjetnosti, tipa vila rustika u Višićima ili Skelanima, najstarijeg rimskog vojnog logora na istočnoj obali Jadrana (Gračine kod Ljubuškog), te brojnih srednjovjekovnih utvrda Humske zemlje ili srednjovjekovne Bosne – zaključio je Rašić.

Koliko je važno očuvati i promovirati  kulturnu baštinu jedne zemlje, koja uključuje i arheološka nalazišta, pokazuju i određeni podaci da kulturni turizam čini čak 40 posto cjelokupnog europskog turizma, a 4 od 10 turista svoje odredište bira na temelju kulturne ponude.

Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You may also like