Černobil, 25 godina poslije (foto&video)

- Advertisement -

Svijet će se u utorak 26. aprila prisjetiti žrtava tragedije u Černobilu, najveće civilne nuklearne katastrofe čije posljedice do danas, četvrt stoljeća poslije, nisu precizno izmjerene i prijetnja su okolišu, čemu se, prema ocjeni naučnika, ne daje dovoljno pažnje.

Zbog greške u rukovanju i nedostataka u sigurnosnom sistemu, reaktor broj četiri nuklearne elektrane u Černobilu, u Ukrajini, eksplodirao je 26. aprila 1986. godine u jedan sat i 23 minute tokom sigurnosnog ispitivanja. Buknuli su požari, a nuklearno gorivo gorjelo je duže od deset dana te je oslobodilo radioaktivnost jednaku eksploziji najmanje 200 bombi bačenih na Hirošimu. Radijacija je onečistila velik dio Evrope, prije svega Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju. Radioaktivna prašina i pepeo raspršili su se na području većem od 200.000 kvadratnih kilometara.

Nikad nije pronađeno tijelo radnika

Radioaktivne čestice pronađene su i u Irskoj i Škotskoj. U eksploziji je poginuo jedan radnik čije tijelo nikada nije pronađeno. Drugi je umro nekoliko sati poslije u bolnici. Prvi vatrogasci bili su izloženi strahovitoj količini radioaktivnosti, a idućih je sedmica umrlo 28 osoba.

Vlasti tadašnjeg Sovjetskog Saveza, u čijem je sastavu bila Ukrajina, šutjele su, a evakuaciju 48.000 stanovnika počele su tek sutradan. Za Praznik rada 1. maja ukrajinska školska djeca održala su redovnu smotru, a Mihail Gorbačov, posljednji sovjetski predsjednik, šutio je o katastrofi sve do 14. maja. Na uzbunu je zazvonila Švedska 28. aprila, kada je izmjerila neuobičajeni nivo radioaktivnosti. Tada je sovjetska novinska agencija TASS objavila šturu vijest o “nesreći” u Černobilu.

PROČITAJTE JOŠ:  Nakon protesta Vlada FBiH pristala na dogovor: Rudarima će biti isplaćene dvije plate

[nggallery id=203]

Sovjetske vlasti uspjele su reaktor ohladiti tek u maja i otvoriti put izgradnji privremenog betonskog sarkofaga, koji je završen šest mjeseci poslije. Za gašenje požara i čišćenje SSSR je unovačio više od 600.000 “likvidatora” koji su dobili snažnu dozu radijacije uz minimalnu zaštitu. 2.000 tih ljudi protestiralo je prošle sedmice povodom 25. godišnjice te katastrofe tražeći socijalnu, zdravstvenu i stambenu pomoć te veće mirovine. Nekoliko hiljada “likvidatora” umrlo je u roku od nekoliko godina poslije katastrofe.

Samo u Ukrajini, po službenim podacima, 2,3 miliona ljudi bilo je izloženo radioaktivnim oborinama, zbog čega su mnogi oboljeli od raka. Liječnici misle da milioni ljudi trpe zdravstvene tegobe vezane uz katastrofu. Ukrajinske vlasti vjeruju da je pet miliona ljudi bolovalo zbog katastrofe. UN je 2005. objavio da je 4.000 ljudi ubijeno zračenjem, no Greenpeace, međunarodno udruženje za zaštitu okoliša, procjenjuje da je radioaktivnost mogla uzrokovati smrt od 100.000 do 400.000 ljudi u tri bivše sovjetske republike: Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji. Jedina nesporna posljedica katastrofe je visok broj oboljelih od raka štitnjače, objavio je u februaru UN-ov naučni odbor UNSCEAR, koji govori o 6.000 oboljelih, od kojih je 15 umrlo. Tim Mousseau, profesor biologije na Univerzitetu Južne Karoline u SAD, jedan od rijetkih koji je temeljito analizirao bioraznolikost oko Černobila, upozorio je da “u tom području ima znatno manje životinjskih vrsta nego što bi bilo normalno” iako su se životinje tamo postepeno vraćale.

PROČITAJTE JOŠ:  Samira Hurem više nije selektorka ženske nogometne reprezentacije BiH

Manji mozak

Njegova je ekipa izmjerila da je mozak ptica u području koje je bilo najviše izloženo radijaciji 5 posto manji nego mozak ptica iste vrste u drugim područjima. Manji mozak smanjuje kognitivne sposobnosti za preživljavanje, napominje Mosusseau i žali zbog nedovoljnog finansiranja istraživanja posljedica Černobilske katastrofe. Nakon tragedije tri su druga reaktora u Černobilu radila sve do decembra 2000., kada je pod pritiskom međunarodne javnosti ta nuklearna elektrana konačno zatvorena. Prvi radovi na izgradnji novog, sigurnijeg sarkofaga počeli su krajem 2010., a trebali bi biti završeni 2015. Svjetske sile su na donatorskoj konferenciji u utorak u Kijevu obećale 550 miliona eura za novi betonski sarkofag koji bi trajno riješio problem černobilskog reaktora. Tom je prilikom glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao svijet da pojača standarde nuklearne sigurnosti te da izvuče pouku iz černobilske nuklearne katastrofe.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

U Ustikolini prilikom sječe šume smrtno stradao 65-godišnjak

Policiji u Goraždu prijavljeno je da je jedna osoba...

Pekare “Manja” reagovale na izvještaj inspekcije o svinjetini u bureku koji se prodavao u Sarajevu

Povodom informacija Federalne uprave za inspekcijske poslove o prisustvu...

Nakon protesta Vlada FBiH pristala na dogovor: Rudarima će biti isplaćene dvije plate

Rudari i predstavnici Vlade FBiH postigli su dogovor na...

Posljednji pozdrav Abdulahu Sidranu: Zbogom Avduka, tvoj duh je ostao s nama i lebdi kao čuvar nad Sarajevom

Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i scenarist Abdulah Sidran preminuo je...