Prije putovanja u Moskvu prošle sedmice, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres otišao je u Ankaru kako bi se sastao s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom i pohvalio diplomatske napore turskog čelnika da okonča rat u Ukrajini.
Međutim, manje od dva sata nakon njihovog razgovora, korak koji je Ankara napravila prema Zapadu svojom jedinstvenom ulogom posrednika između zaraćenih strana Rusije i Ukrajine je propao, potkopavajući izglede Turske da iskoristi situaciju za odmrzavanje veza.
Kako piše Reuters u analitičkom tekstu, prekretnica je nastupila kada je istanbulski sud osudio filantropa Osmana Kavalu na doživotnu kaznu zatvora zbog njegovog učešća u antivladinim skupovima 2013. godine, što je odluka koja je u suprotnosti s pozivima Zapada da ga se pusti na slobodu.
Jedan zapadni diplomata je naglasio da ovakva presuda pokazuje da se Erdoganovoj vladi “ne može vjerovati u nekim stvarima” iako je dobila političke poene za otvaranje mirovnih pregovora u Ukrajini.
Osam diplomata izjavilo je Reutersu da je ta odluka udar na ambicije Turske da popravi oštećene ekonomske i političke veze sa zapadnim zemljama, kao i da ostane bliska s Moskvom. Erdogan se protivi sankcijama protiv Rusije, a prema riječima diplomata to je također ohladilo nade Zapada u zbližavanje.
Ovo je sada potpuno suprotna situacija za Tursku, koja je jedina bila domaćin razgovora ministara vanjskih poslova Rusije i Ukrajine u mirovnim pregovorima. Ankara želi da se Zapad pripremi za kraj rata, uključujući postupno ukidanje sankcija i ograničenja u odbrambenoj industriji.
Također, Turska želi bliže sarađivati sa svojim NATO saveznicima, uključujući Sjedinjene Američke Države, Francusku i Italiju, te ublažiti postojeće napetosti sa Zapadom uoči izbora i rastućih ekonomskih izazova.
Nekoliko diplomata je reklo da postoji oprez za revitalizaciju Erdogana uoči izbora 2023. godine što potkopava šanse za značajne trgovinske ili investicijske sporazume, uključujući napredak u obnovi carinske unije EU.
Erdogan i dužnosnici kažu da je rat učinio saveznike da budu svjesni geopolitičke važnosti Turske i da je uravnotežena politika Ankare prema Ukrajini pozdravljena, pa čak i cijenjena. Ovu ocjenu iznijeli su i diplomati s kojima je Reuters razgovarao.
Erdoganov glasnogovornik i glavni savjetnik za vanjsku politiku Ibrahim Kalin boravio je u neočekivanoj posjeti Kijevu kako bi se sastao s predsjednikom Vladimirom Zelenskim, a kasnije je kazao da je razgovarao o načinima okončanja rata.
Ako se ruski napadi na Ukrajinu nastave i tokom ljeta, Turska, koja ima drugu najveću vojnu silu unutar NATO-a, vjerojatno će biti pod sve većim pritiskom Washingtona i Brisela pojača svoju podršku Ukrajini, smatraju diplomati.
Turska je već poslala naoružane dronove u Kijev, blokirala neke morske prolaze Rusiji do Crnog mora i zabranila ruske letove u i iz Sirije, ali stav Turske je da olakša pregovore i da se suprotstavi sankcijama protiv Moskve, kažu diplomati.
Pomak u odnosu prema Ukrajini mogao bi potaknuti Rusiju da kazni tursku ekonomiju smanjenjem turizma i energetskih tokova, ili oboje, rečeno je i naglašeno da bi se prilike mogle pretvoriti u krizu za Ankaru.
Povećana potrošnja energije zbog rata već je pogoršala valutnu krizu u Turskoj i dovela do porasta inflacije na 61 posto, što je zakompliciralo Erdoganove izglede na izborima koji su planirani za sredinu naredne godine.
Neki analitičari kažu da je odluka da se Kavali zatvori na doživotnu robiju bila upozorenje opoziciji prije izbora. Možda je predsjednika ohrabrilo diplomatsko pokriće koje mu je dao rat, dodaju.
– Erdogan ne želi biti protjeran sa Zapada, ali želi biti prihvaćen takav kakav jest: kao snažan čovjek u Turskoj – rekao je Birol Baskan iz Bliskoistočnog instituta u Washingtonu.
Tokom drugog od dva desetljeća Erdoganove vlasti, zapadni čelnici kritizirali su odnos Turske prema pravima i neistomišljenicima. Njemačka je pozvala turskog ambasadora u Berlinu zbog kazne koja je izrečena Kavaliju što je navelo Ankaru da kao odgovor pozove na razgovor njemačkog ambasadora.
Turska tvrdi da su njezini sudovi nezavisni i da poduzima korake za poboljšanje vladavine prava, ali također odbacuje domaće i međunarodne kritike na rad pravosuđa i naziva ih uplitanjem u njena unutrašnja pitanja.
Položaj Turske učinio ju je glavnim odredištem za ruske građane, fondove, pa čak i imovinu oligarha. Tri zapadna diplomata izjavila su da bi to moglo potaknuti Sjedinjene Američke Države ili Evropu da usvoje “sekundarne sankcije” protiv onih koji posluju s Moskvom.
– Tražimo od Ankare da provede naše sankcije. Ako postane jasno da ih krši, moguće su sekundarne sankcije – rekao je jedan od njih.
Još jedna potencijalna napetost je želja Turske, koju dijele Ujedinjeni narodi, da odmah prekine neprijateljstva u Ukrajini i vrati se što je više moguće u svijet u kojem Ankara balansira svoje zapadne i ruske odnose.
Sjedinjene Države i neke druge zemlje umjesto toga žele da se rat završi pod pravim uvjetima. Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je prošle sedmice da Washington želi vidjeti Moskvu “oslabljenu” kako ne bi mogla ponovno izvršiti invaziju. Istovremeno očekuje se da će Turska preispitati svoje odnose s Rusijom.
Nakon što je Ankara kupila ruski S-400 zračni raketni sistem uvedene su joj američke sankcije 2020. godine što je dodatno oslabilo međusobne odnose.
Međutim, zahtjev Turske za nabavku 40 američkih lovaca F-16 prošle godine, zajedno sa saradnjom u Ukrajini, mogao bi utrti put za kompromis o zahtjevu Washingtona za odricanjem Turske od S-400, smatraju trojica diplomata.
Rekli su da intenziviranje pregovora o mogućoj kupovini francusko-talijanskog proturaketnog odbrambenog sistema SAMP-T na Eurosamu također odražava novu i fokusiraniju saradnju NATO-a.
