BusinessLife

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić: Lanci snadbijevanja su normalizovani, nema nestašice hrane

0
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić: Lanci snadbijevanja su normalizovani, nema nestašice hrane, Life.ba

Nakon što je globalna pandemija koronavirusa izazvala brojne poražavajuće ekonomske i finansijske efekte u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini, već sada se mogu čuti prijedlozi i ideje kako bi se ljudi trebali mnogo više posvetiti poljoprivrednoj prozivodnji i na taj način osigurati sebi sredstva za život, ali i možda proširiti biznis od kojeg bi korist imala šira društvena zajednica.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da bi sigurno bilo korisno da se ljudi bave poljoprivredom, dodajući kako ipak postoje i mnogo produktivnije oblasti na koja bi se i ljudi iz BiH mogli mnogo više fokurisati.

“Ukoliko pojedinci imaju slobodnog vremena uslijed restriktivnih mjera u vezi socijalnog distanciranja, onda ima smisla baviti se poljoprivredom u formi hobija i sa ciljem osiguranja kvalitetne hrane za sebe i svoje bližnje. Međutim, ukoliko u bilo kojem drugom slučaju postoji produktivnija oblast u kojoj bi mogli iskoristiti svoj potencijal, onda se savjetuje da se radi na tome. Bosanskohercegovačka poljoprivreda je radno intenzivna, niskoakumulativna djelatnost, sklona sezonskim varijacijama. Konkretno, ovo znači da puno radite za niske profite koji izuzetno zavise od djelovanja okruženja. Zbog toga se dugoročno ne isplati ići u poljoprivredu, osim u nuždi ili ako očekujete ekstra profite shodno autentičnom poslovnom modelu i visokim investicijama”, kazao je Čavalić.

Istakao je da je veoma bitno da se domaća poljoprivreda mnogo više modernizira kako bi se povećala i produktivnost.

“Shodno navedenom, potrebno je modernizovati domaću poljoprivredu, ukrupniti je, učiniti kapitalno intenzivnom i omogućiti primjenu inovacija i novih tehnologija. Naročito sada, uslijed konrona pandemije. Mijenjaju se potrošački obrasci što znači da se poljoprivrednici moraju prilagoditi navedenim – trenutno potrošači stavljaju naglasak na zdravlje, dostupnost i svježinu (distribuciju) proizvoda i kvalitet istih. Cijena također, ima važnu ulogu uvažavajući činjenicu da će doći do pada opšteg životnog standarda”, rekao je Čavalić.

LIFE:  Život na Antarktiku - bez korone

Naglasio je i kako građani trebaju konačno shvatiti da nema nestašice hrane i da u dugoročnom smislu neće biti problema sa distribucijom hrane.

“Potrebno je ipak, naglasiti da su lanci snadbijevanja manje-više normalizovani, da nema nestašica i da generalno nemamo neki dugoročni problem sa distribucijom hrane. Kratkoročne krize u vezi brašna i drugih osnovnih životnih namjernica su bile vještački uzrokovane – panikom i rastom potražnje. Ponuda je brzo reagovala pa tako naši građani sada u marketima imaju priliku svjedočiti popunjavanju polica sa brašnom, uljem i slično. Ono što nas treba brinuti jeste očekivani rast cijena svih proizvoda. Također, u praktičnom smislu postojeći poljoprivredici će imati problem sa angažmanom radne snage, posebno pri berbama, ukoliko se nastavi sa restriktivnim mjerama”, naglasio je Čavalić.

Poručio je da je veoma bitno da se radi na stvaranju nove vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu.

“Ukoliko Bosna i Hercegovina želi da ima razvijenu poljoprivredu, onda se mora strateški, dugoročno investirati u nju i to ne sa fokusom na zapošljavanje, jer što je uspješnija poljoprivreda ona manje zapošljava radnika, a više mašina, već na održivo stvaranje nove vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu. Bitno je navesti da u odnosu na pojedine zemlje regiona, nemamo jasne konkurentske prednosti za masivnu poljoprivredu. Bosna i Hercegovina je brdovita zemlja, sa industrijskim naslijeđem. Ovo znači da istu moramo ciljno razviti i učiniti prepoznatljivom  -tehnologija, organsko, brendiranje, naglasak na kupovinu lokalnog…”, istakao je Čavalić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, BiH je u prvih šest mjeseci 2019. godine uvezla 92 posto hrane koja se konzumira.

Facebook komentari

You may also like

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *