Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ovog tjedna potpisao zakon kojim treba biti pokrenut „domaći” ruski internet.
Poslužitelji moraju biti u Rusiji, a ruske internetske tvrtke moraju promet mrežom koncipirati da se sve može kontrolisati s jednog mjesta u toj zemlji.
Taj zakon treba stupiti na snagu 1. studenog.
Rusija, Kina, Iran, Vijetnam, Kuba i Sjeverna Koreja samo su neke od zemalja u kojima je internet djelimično ili potpuno ograničen.
– Vlade u čitavom svijetu sve više pokušavaju steći nadzor što se događa na internetu – konstatira nizozemski stručnjak za zaštitu podataka Joris van Hoboken.
Korisnici interneta inače ni ne znaju na kojem kontinentu bude nađena informacija koju traže. Kao što je to već postalo uobičajeno, Rusija „nacionalni internet” opravdava potencijalnim prijetnjama, prenosi Deutsche Welle.
– Rusija je time stvorila pravne okvire. Isključiti dijelove interneta i intenzivnije nadzirati internet kojeg će onda moći koristiti korisnici u Rusiji – objašnjava nizozemski stručnjak.
Rusija tu ne mora dugo tražiti uzore. Kina već desetljećima razvija složeni sustav cenzure interneta.
Prošlogodišnje izvješće nevladine organizacije Freedom House o slobodi u svjetskoj mreži upozorava kako je Kina „zemlja koja je 2018. najviše zloupotrijebila slobode na internetu”, prenosi Fena.
U toj zemlji postoje platforme društvenih mreža koje su slične „pravim”, ali gdje je zabranjen pristup „nepodobnim” sadržajima i informacijama.
