Oko 821,6 miliona ljudi u svijetu, odnosno skoro deset posto ukupne populacije, nema pristup dovoljnim količinima hrane, a 60 posto njih živi na područjima političke nestabilnosti, ratova i sukoba.
Podaci Svjetskog programa za hranu (WFP), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), do kojih je došao novinar Anadolu Agency (AA) pokazuju kako nedovoljne količine hrane i glad u afričkim zemljama često dovode do smrti i slabijem imunitetu od bolesti.
WHO navodi kako 462 miliona odraslih ljudi u svijetu vodi borbu protiv gladi i pothranjenosti. Podaci pokazuju i kako je više od 205 miliona djece mlađe od pet godina gladno ili je njihova težina značajno manja u odnosu na godine i visinu. Čak 45 posto djece mlađe od pet godina umire zbog nedovoljnih količina hrane ili od gladi.
S aspekta stope smrtnosti od gladi, najviše slučajeva biva zabilježeno u Africi. Izvještaji UN-a pokazuju kako ma istoku kontinenta, na kojem se pretpostavlja da se s glađu bori oko 256 miliona ljudi, oko 31 posto stanovništva nema pristup dovoljnim količinama hrane, a ova stopa bi mogla dodatno porasti zbog sukoba, klimatskih promjena i epidemiološke situacije u svijetu izazvane koronavirusom.
Naime, izvještaji pokazuju kako se u Aziji oko 500 miliona ljudi bori s glađu, a devet od deset djece čija je težina manja od odgovarajuće u odnosu na visinu ili starost, žive u Aziji ili Africi. Ujedno, troje od četvero pretile djece, živi na ovim kontinentima. Razlog pretilosti na ovim područjima ukazuje na nezdravu ishranu.
– Glad najviše pogodila afričke zemlje –
U svijetu se 821 milion ljudi suočava s glađu, a oko 60 posto njih živi na područjima zahvaćenim sukobima.
Podaci Globalnog indeksa gladi za 2020., pokazuju kako se od 10 zemalja u kojima je povrđeno najviše gladnih i pothranjenih, šest nalazi u Africi, tri u Aziji, a jedan u Americi.
Među glađu najpogođenijim zemljama, do čega su dovele nestašica, suše i ekonomske krize, nalazi se Centralnoafrička Republika. U ovoj zemlji, čak 53,6 posto ukupne populacije nema pristup dovoljnim količinama hrane. Centralnoafričku Republiku prati Jemen, čije se 45,9 posto stanovništva suočava s glađu.
Kada je riječ o drugim zemljama, s glađu se bori 44,2 posto stanovništva Čada, 38,1 posto stanovništva Zambije, 34,9 posto stanovništva Liberije i 34,4 posto stanovništva Zimbabvea.
Kada je riječ o Aziji, nakon Jemena, najpogođeniji je Istočni Timor (37,6 posto stanovništva nema pristup dovoljnim količinama hrane), a slijedi Afganistan s 33,8 posto.
U Srednjoj Americi, stanje je najteže na Haitiju, gdje 34,7 posoto ljudi nema pristup dovoljnim količinama hrane.
– Troje od desetero djece je neuhranjeno –
Glad i nedovoljne količine hrane uzrokuju i smrtnost ili pohtranjenost kod novorođenčadi.
Podaci UN-a pokazuju kako trudnice koje su suočene s glađu ili nezdravom ishranom, rađaju djecu smanjene težine, odnosno bebe čija je težina ispod 2,5 kilograma.
Gotovo troje od desetero djece, prilikom rođenja ima težinu ispod 2,5 kilograma. Pored toga, 51,7 posto djece rođene na afričkom kontinentu je ispod idealne težine prilikom rođenja. U Aziji ta stopa iznosi 23,1 posto, a u Latinskoj Americi i na Kribima 7,7 posto.
