Nošenje maske cijelo vrijeme je neučinkovito. Omogućuje prijenos virusa oko njega, i još gore, ako postane vlažna, potaknut će rast virusa i bakterija.
Virus ne može dugo preživjeti na sjedalima ili naslonima za ruke, tako da fizički kontakt s drugom osobom predstavlja najveći rizik od zaraze tokom leta, rekao je David Powell, liječnik i medicinski savjetnik u Međunarodnom udruženju za zračni promet. Maske i rukavice bolje rade na širenju virusa i bakterija nego što ih zaustavljaju, rekao je.
Zbog zabrinutosti širenja virusa, prijevoznici od United Airlines-a do Cathay Pacific Airways Ltd. obustavili su su hiljade letova za Kinu. Prenosimo transkript intervjua s Powellom. IATA predstavlja oko 290 zrakoplovnih kompanija i više od 80% svjetskog zračnog prometa.
Postoji li rizik da u se avionu kontaminiramo virusom?
Rizik od zaraze ozbiljne virusne infekcije u zrakoplovu je nizak. Dovod zraka u modernom avionu razlikuje se od kina ili ureda. Zrak je kombinacija svježeg zraka i recirkuliranog zraka. Omjer je, otprilike, pola-pola. Recirkulirani zrak prolazi kroz filtere istog tipa koji koristimo u operacijskim salama. Zrak koji se nalazi u avionu je 99,97% (ili više) bez virusa i drugih čestica. Dakle, rizik, ako postoji, ne dolazi iz dovedenog zraka. Dolazi od drugih ljudi.
Kakve su šanse da se virus prenese ukoliko dotaknemo sjedište, naslon za ruke ili bilo koji predmet u avionu?
Virusi i drugi mikrobi vole živjeti na živim površinama poput nas. Samo rukovanje s nekim bit će veći rizik od neke suhe površine na kojoj nema biološkog materijala. Opstanak virusa na površinama je nemoguć, pa se vjeruje da je normalno čišćenje, a zatim dodatno čišćenje u slučaju da je za nekoga otkriveno da je zarazno, sasvim dovoljno. Hoće li ljudi prestati putovati avionom? Odgovorio bih pitajući: Hoću li prestati ići u filmove, sportske igre, koncerte ili konferencije? Ne mislim tako.
Što je važno ako ste u avionu kako biste se osigurali od zaraze?
Higijena ruku – jer suprotno onome što ljudi misle, ruke su način na koji se virusi najučinkovitije šire. Vrh popisa je učestalo pranje ruku, čišćenje ruku ili oboje. Izbjegavajte dodirivanje lica. Ako kašljete ili kišete, važno je pokriti lice rukavom. Najbolj le je iskoristiti maramicu, pažljivo je bacitit, a dobro očistiti ruke. Oprati ruke i osušiti ih je najbolji postupak. Ukoliko niste u mogućnosti, čistač na bazi alkohola je najbolja zamjena.
Da li nošenje maski i rukavica pomaže u sprečavanju infekcija?
Prije svega, maske. Postoji vrlo ograničen dokaz o njihovoj korisnosti. Maske su korisne onima koji žele zaštititi druge ljude od njih. Ali, nošenje maske cijelo vrijeme bit će neučinkovito. Omogućit će prenošenje virusa oko nje, i još gore, ako postane vlažna, poticat će rast virusa i bakterija. Rukavice su vjerojatno još gore, jer ljudi navlače rukavice, a zatim dodiruju sve što bi dodirnuli rukama. Dakle, to samo postaje drugi način prijenosa mikroorganizama. I unutar rukavica, ruke se zagrijavaju i znoje, što je dobro okruženje za rast mikroba.
Je li zatvaranje granica odgovor na sprječavanje širenja virusa?
Jedna stvar koja se promijenila u svijetu je mogućnost da infekcije brzo putuju s jedne lokacije na drugu i istina je da je zrakoplovstvo dio toga. Istodobno, zrakoplovstvo je neophodno za rješavanje ovakvih epidemija. I zato imamo suradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i IATA-om koja postoji već nekoliko godina. Ako se zemlje isključe samo zbog epidemije bolesti, kao što se to dogodilo u zapadnoj Africi s ebolom, to može pogoršati stanje. Za vrijeme te epidemije, zemlja se borila, WHO nije mogao primiti svoje ljude, nije mogao izvaditi biološke uzorke. Ekonomski uticaj zatvaranja pogoršao je stvari. Opće zabrane putovanja mogu pogoršati stvari. To može potaknuti ljude da putuju u tajnosti, što znači da gubite kontrolu nad širenjem bolesti.
Kada sa sigurnošću možemo reći da najgore prolazi?
Broj slučajeva se i dalje povećava na oko 16 do 20 posto svaki dan. Tek kada dostignemo tačku da ti brojevi opadaju, možemo reći da opasnost od virusa opada.
