Lepršavi obrasci leta leptira dugo su nadahnjivali pjesnike, ali zbunjivali naučnike, piše BBC. Istraživači su se trudili shvatiti kako ta nježna bića mogu letjeti svojim velikim, ali neučinkovitim krilima, prenosi jutarnji.hr
Nova studija pokazuje da su leptiri razvili učinkovit način slaganja i mahanja krilima kako bi stvorili potisak. Naučnici kažu da im ta sposobnost pomaže u izbjegavanju opasnih grabežljivaca.
Leteće vrste razvile su razne metode izbjegavanja smrti. Neki su razvili snažna i učinkovita krila kako bi ih brzo odvela na sigurno. Drugi preživljavaju zahvaljujući groznom okusu kad ih se pojede.
Ali šta je s leptirom koji leti polagano i vijugavo?
Problem ovih bića je taj što imaju neobično velika krila u odnosu na veličinu tijela koja su aerodinamički neučinkovita za let.
U 1970-ima, istraživači su razvili teoriju da njihova velika krila dopuštaju leptiru da ih sklopi prema gore kako bi uzletio.
Ali niko nije pokazao kako to funkcionira u prirodnim uvjetima letenja.
Sada su švedski naučnici, koristeći zračni tunel i brze kamere, uhvatili jedinstveno leteće umijeće leptira.
“Krila se ponašaju na prilično zanimljiv način”, rekao je za BBC News koautor studije dr. Per Henningsson sa švedskog sveučilišta Lund.
“Prednji i stražnji rub sastaju se prije središnjeg dijela, tvoreći ovaj oblik džepa.
“Mislimo da takvo mahanje poboljšava let jer stvara zračni džep između krila koji, kad se krila pognu, mlaz čine još jačim i učinkovitijim.”
Uz snimanje usporenih videozapisa leptira u letu, istraživači su konstruirali dva jednostavna para mehaničkih krila kako bi testirali svoje pretpostavke. Jedna su bila kruta, a druga fleksibilna i sličnija leptirovim krilima uočenim u testovima zračnog tunela.
Tim naučnika je otkrio da su savitljiva krila dramatično povećala silu stvorenu spajanjem krila.
Također je poboljšana učinkovitost za 28 posto, što autori opisuju kao ogromnu količinu za neku leteću životinju.
Naučnike je to navelo na zaključak da su velika krila i njihovo zatvaranje u obliku čahura evolucijska prednost za leptire kada su suočeni s grabežljivcima.
“Ako ste leptir koji može poletjeti brže od ostalih, to vam daje očitu prednost”, rekao je Per Henningsson.
“Tada je to jak selektivni pritisak, jer je stvar života i smrti.”
“Ne znam zapravo koriste li ga u slobodnom letu, ali mislim da obično ne mašu baš tako krilima.
“Ali u fazi uzlijetanja to definitivno često čine.”
Autori vjeruju da bi se njihova istraživanja mogla pokazati korisnima u drugim sferama.
Neki bespilotni uređaji i podvodna vozila već koriste pogonske sisteme koji se temelje na kretanju krila, ali s ograničenjima.
Uključivanje pristupa koji koriste leptiri moglo bi donijeti velika poboljšanja, kažu naučnici.
“Predlažemo da ljudi koji rade na ovim dizajnima razmotre ovo ponašanje u obliku leptira, jer se od toga može postići puno učinkovitosti i djelotvornosti”, rekao je Per Henningsson.
“To je sigurno nešto što bi se isplatilo istražiti.”
