LifeLife news

Kalauz: O zaštiti prirode sada se puno više priča, no i dalje nedovoljno (VIDEO)

0
Kalauz: O zaštiti prirode sada se puno više priča, no i dalje nedovoljno (VIDEO), Life.ba
Arhiv, ilustracija

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) je međunarodna globalna organizacija za zaštitu prirode i prevenciju gubitka bioraznolikosti koja djeluje već 60 godina, a prisutna je u preko 100 zemalja svijeta i u tom smislu je jedna od najvećih organizacija za zaštitu i očuvanje prirode.

U našoj regiji ta organizacija djeluje pod imenom WWF Adria i pokriva osam zemalja od Slovenije do Albanije.

– WWF Adria ima oko 70 ljudi koji se bave zaštitom rijeka i slatkovodnih sustava, zaštitom mora i morskih resursa. Bavimo se i nečim što mi zovemo dobro upravljanje, kao i očuvanjem životinjskih vrsta, a posebno onih ugroženih, bavimo se klimom i prevencijom klimatskih promjena, temama sprječavanja otpada i bacanja hrane, radimo s mladima, radimo na temama obrazovanja tako da sve to WWF čini vrlo multidisciplinarnom organizacijom koja pokušava adresirati najveće izazove suživota čovjeka i prirode – kazala je u razgovoru za Fenu izvršna direktorica WWF-a Adria Nataša Kalauz.

WWF je počeo s radom prije šezdeset godina kada je grupa entuzijasta i ljubitelja prirode shvatila da pande, ali i druge ugrožene životinje poput lavova, tigrova, slonova, bespovratno izumiru te da prijeti opasnost da te životinjske vrste trajno nestanu.

– Panda koja je naš zaštitni logo zove se Chi Chi, to je stvarna panda koja je živjela u Kini. Mi smo kroz naš rad i djelovanje značajno povećali broj pandi u njihovom prirodnom okruženju, i u smislu rađanja novih i opstanka postojećih jedinki. S puno ponosa možemo reći da bez djelovanja WWF-a ne bismo imali taj broj pandi koje imamo danas. Panda danas više nije ugrožena vrsta kakva je bila prije 60 godina, a to je neka potvrda, ali i važnost svega što mi radimo – kazala je Kalauz.

Svijest o pogubnosti klimatskih promjena nedovoljno razvijena

Govoreći o klimatskim promjenama, voditeljica WWF Adria istaknula je kako javnost nije svjesna o kakvom se ozbiljnom problemu radi.

– Mislim da smo još uvijek na razini vrlo površnog razumijevanja i možda ćemo se danas i sutra jako brinuti zbog poplava ili nekog šumskog požara, ali već sljedeći dan više ćemo brinuti o tome što je koja zvijezda obukla ili tko je kupio neki novi auto i slično. Mislim da se moramo još puno više truditi da naše prosječne sugrađane dovedemo u onaj stupanj svijesti gdje su oni potpuno upoznati s posljedicama koje ćemo trpjeti u svom svakodnevnom životu ako se ne počnemo zalagati za određene promjene – navela je Kalauz.

Ipak, određeni napredak je postignut, pa se tako o klimatskim promjenama dana puno više priča nego je to bio slučaj prije pet ili deset godina.

– Očigledno da je ta svijest došla do političara i svjetskih lidera, a s obzirom da se radi o političarima koji se uglavnom bave pobjeđivanjem na izborima, mislim da će stasanjem nove generacije birača, koji su puno više zainteresirani za te teme, doći do vršenja pritiska na političare, a to je dobro i već se mogu vidjeti primjeri u zemljama poput Njemačke gdje stranke “zelenih” ulaze u parlament gdje sastavljaju nacionalnu vlast i igraju važnu ulogu. Lagano se to počinje događati i u našoj regiji, a to su ohrabrujući znakovi i pokazatelj da će ta promjena neminovno doći, a mi bi voljeli da se ona dogodi što brže i manje tegobno, ali vjerujem da naši, ali i svjetski političari ipak postaju svjesni da su pitanja zaštite prirode i okoliša jako važna – istaknula je Kalauz.

Vrijeme je za akciju

Komentirajući očekivanja od UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, koja se protekla dva tjedna održavala u Glasgowu, Kalauz je kazala kako od država očekuje puno viši stupanj preuzetih obveza koje bi se iskazivale kroz mjerljive indikatore (op. a. intervju je obavljen prije završetka konferencije).

– Mislim da je nužno da se maknemo s formulacija koje uglavnom idu “valjalo bi”, “trebalo bi”, “zalažemo se” te da kažemo nešto poput “s ovim datumom prestat ćemo s krčenjem šuma i korištenjem fosilnih goriva” i slično. Očekujem puno veću spremnost razvijenih zemalja da transferiraju znanje, ali i financije u one dijelove svijeta koji zaostaju kako ne bi svojim razvojnim naporima povećavali pritisak na planetu. Također, očekujem da se puno više čuje i prihvati stajalište mladih i generacija kojima ostavljamo ovaj svijet na korištenje i život, ali i da vodeće zemlje planeta, koje su ujedno i najbogatije, pokažu veći stupanj spremnosti u borbi protiv klimatskih promjena – navela je direktorica WWF-a Adria.

LIFE:  Osumnjičeni za hiljade hakerskih napada uhapšeni

WWF u Bosni i Hercegovini djeluje kroz udrugu “Dinarica” koja, po riječima direktora te udruge Đorđa Stefanovića, provodi globalnu strategiju WWF-a prilagođenu okolnostima u BiH.

– Konkretnih projekata i poslova je jako puno. Ono što točno radimo je cjelokupni iskaz WWF-a, a to je da se spriječi daljnje pogoršanje stanja biološke raznolikosti i prirodnih vrijednosti u BiH, a također pokušavamo i taj negativni trend zaustaviti tako da ga jednog dana, za nekih 20-30 godina, krenemo ispravljati u pravcu obogaćivanja biološke raznolikosti u BiH – kazao je Stefanović.

Stop neekološkim projektima

Istaknuo je kako se zapadni Balkan još uvijek smatra biserom Europe, jer je priroda na tom području još uvijek u relativno dobrom stanju.

– Priroda na zapadnom Balkanu nije do te mjere iscrpljena kao što je to slučaj u zapadnoeuropskim zemljama, tako da nas i naše kolege iz inozemstva vide kao zemlju u kojoj se još mnogo toga može sačuvati – kazao je Stefanović.

Međutim, da bi se “biser Europe” sačuvao moraju se zaustaviti neekološki projekti, poput izgradnje Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, kazao je prvi čovjek “Dinarice”.

– Stav investitora je da će Blok 7 doprinijeti smanjenju pritiska na okoliš i emitirati mnogo manje zagađujućih materija nego postojeći blokovi koji bi bili ugašeni, a nevladin sektor i dio struke govori da to neće biti slučaj. Tu također postoji i globalni politički “nered” koji je nastao jer su Kinezi dobili mandat i licencu da rade taj novi blok, a američki isporučitelj turbine ne želi raditi s Kinezima. Na tom primjeru vidi se čudo globalne politike u kojem se preko male BiH i malog energetskog pogona velike svjetske sile prepucavaju oko toga tko ima pravo raditi u BiH, a tko ne. U svakom slučaju, mi smo protiv svih oblika iskorištavanja prirode, odnosno prirodnih resursa koji narušavaju ambijent, odnosno utječu na zagađenje okoliša i prirode. Gotovo da više nitko ne govori o ozbiljnoj upotrebi ugljena nakon 2050. godine, a mi sad trebamo ulagati velika sredstva u dogradnju termoelektrane, to mi je kontradiktorno – poručio je Stefanović.

Na kraju razgovora Stefanović je komentirao i Zelenu agendu Europske unije za zapadni Balkan, koja predviđa prelazak s tradicionalnog ekonomskog modela na ekonomski model za održivu ekonomiju u skladu s Europskim zelenim planom, ocijenivši kako se, prije svega, radi o političkom procesu.

– To je politički proces koji za cilj ima očuvati stabilnost ove regije i pokušati je uključiti u te brže načine ekonomskog i socijalnog napretka, ali i napretka demokracije. Oblast zaštite okoliša uvijek je bila ta koja je nekako spajala ljude i promocija Zelene agende, ako bismo gledali njenu pravu strukturu, je dobra i pozitivna, međutim mi na nacionalnom ili regionalnom nivou moramo razmišljati o tome kako uzeti najbolje iz Zelene agende, a to bi se moralo raditi na bazi konsenzusa, od visoke politike, znanosti, struke, ekonomije pa do nevladinog sektora – zaključio je Stefanović.

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You may also like