Sjedinjene Američke Države ključni su dugogodišnji saveznik Bosne i Hercegovine na putu ka euroatlantskim integracijama, a posebno na putu ka NATO integracijama i to je kontinuitet koji je bio prisutan i u vrijeme dosadašnjeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Kazao je to u razgovoru za Fenu profesor međunarodnih odnosa i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u u Briselu Alija Kožljak, dodajući da ta činjenica ne znači da za BiH nije važno ko je predsjednik SAD-a. Iako je to najvažnije za SAD i međunarodnu zajednicu generalno i globalne odnose u svijetu, itekako je važno i za BiH.
Prisjetio se izbora 2016. godine kada je obavljano dužnost vojnog predstavnika BiH pri NATO-u u Briselu kazavši da su te izbore gotovo svi ambasadori i zvaničnici NATO-a pratili uživo iz rezidencije američkog ambasadora u Briselu i s velikim žarom navijali su za jednog od kandidata.
– Bez obzira na generalni kontinuitet američke vanjske politike uopće, predsjednik je taj koji daje ton toj politici, selektira i određuje prioritete i određuje njen karakter i formu, a te 2016. godine ambasadori nisu bili sretni nakon pobjede Trumpa jer su znali da ih čeka izazovan period koji je najavljivao i tokom predizborne kamanje – napomenuo je.
To se uistinu i desilo, kaže Kožljak, a poslije toga NATO je ubrzano radio da organizira vanrednih samit poslije izbora što se dogodilo i 2017. godine da se pokuša izbalansirati ton koji je dolazio od novoizabranog predsjednika Trumpa.
Samit je bio posvećen generalno za međunarodnu saradnju i multilaterizam, ali posebno pitanju njegovog odnosa prema NATO-u. No i nakon tog samita Trump je ponovio svoje stavove i nastavio je sa stalnim uvjetovanjem saveznika što je uveliko limitiralo manevarski prostor djelovanja NATO-a, kao što je politika otvorenih vrata što je važno za zapadni Balkan i BiH.
– Zbog tog uvjetovanja saveznika oni su se fokusirali na neke druge oblasti, a posebno su po strani bili stalni izazovi i prijetnje koji stoje pri NATO-u i za koje mora naći odgovor – dodao je Kožljak.
Međutim, podvukao je, u takoreći perifernim stvarima NATO nije imao dovoljno manevarskog prostora i kapaciteta da se nosi s tim upravo zbog pritiska Trumpa.
Iako su SAD i tada podržavale BiH na njenom putu ka NATO-u, Kožljak kaže da je stvar bila u tome što im to nije bio fokus, a to se radi na način da se to pitanje stalno drži na stolu što nije bio slučaj. Upravo u tome Kožljak vidi šansu za BiH izborom Joea Bidena za novog predsjednika SAD-a.
Kao prvo jer Biden jako dobro poznaje situaciju u BiH. On je prijatelj BiH, ali poznavanje situacije u BiH na neki način će držati BiH aktivnim pitanjem bez obzira što će administracija koja ima zacrtane prioritete tažiti da se SAD bavi tim prioritetima i ni njima ni Bidenu BiH neće biti BiH u vrhu tih prioriteta. Ali za Bidena kao predsjednika najveće sile na svijetu bit će mnogo prilika da spomene BiH.
– Svako spominjanje BiH i njegovo zalaganje za integriranje ovog prostora će biti shvaćeno od administracije i ambasadora pri NATO-u kao smjernice za djelovanje. To djelovanje prema BiH neće ići samo aktivnostima Bidena, nego će ići iz više pravaca – smatra Kožljak.
Ocjenjuje da će to ići tako što će držanjem BiH odnosno zapadnog Balkana važnim pitanjem za regionalnu stabilnost i sigurnost, administracija morati povesti računa da se to ugradi u aktivnosti međunarodnih foruma prije svega NATO-a.
– To znači da će ambasador SAD-a u Briselu kao i ambasador SAD-a u BiH stalno forsirati programe i aktivnosti koji će podsticati lokalne zvaničnike i ohrabrivati međunarodne zvaničnike, posebno skeptične države da što prije BiH integriraju u euroatlantske integracije. To će biti višesmjerno djelovanje – kazao je.
Napomenuo je i da ne treba ponavljati kakav uticaj SAD imaju u svijetu i u NATO-u, te je važno osluškivati šta misle SAD, a sada će to mišljenje biti izraženije po pitanju politike otvorenih vrata te integriranja BiH u NATO.
Kožljak ističe da će Biden i njegova administracija posebno insistirati na tome da se svi akteri procesa obavežu u oba smjera i da BiH ispunjava svoje obaveze i da dužnosnici BiH konkretnije rade na progresu države i samim tim i progresu ka NATO-u.
Međutim, on će pokušati ubijediti međunarodne dužnosnike koliko je pitanje zapadnog Balkana važno za Evropu, ali i za cijeli svijet jer će upozoravati da ovaj prostor može biti novo žarište nesigurnosti i nastavit će potencirati priču da ostavljanje „rupe“ u ovom prostoru ostavlja se mogućnost drugim akterima koji nemaju baš najbolje namjere za ovo područje.
– Stoga sam optimističan kada je u pitanju mandat predsjednika Bidena, ne zato što će BiH doći na vrh prioriteta američke politike nego zbog multilateralnog odnosa u provođenju vanjske politike koje ćemo vidjeti sa strane SAD – zaključio je profesor međunarodnih odnosa i bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u u Briselu Alija Kožljak u razgovoru za Fenu.
