[life priča] Na tri dunuma sretno živi 300 neudomljenih pasa [foto]

- Advertisement -

Prva „farma“ pasa u BiH – Dog rescue Sanski Most

Odavno važi izreka Pas je čovjekov najbolji prijatelj, mada u našoj zemlji ljudi se često i ne odnose prijateljski prema ovim životinjama, što iz neznanja, manjka empatije, ili jednostavno nedostatka sistemske uređenosti i nepoštivanja postojećih zakona.

 

Ali postoje svijetli primjeri, a jedna posebna priča o brizi napuštenih pasa, ljubavi koju šest ljudi svakodnevno pruža za 300 pasa, vodi nas u Sanski Most, gdje od oktobra 2018. godine djeluje Udruženje Dog rescue/Spas za pse Sanski Most.

Zaštita životinja, borba protiv svakog oblika zloupotrebe, mučenja i zlostavljanja, pružanje pomoći životinjama u nevolji, edukacija građana o životinjama i njihovim pravima te čipovanje, vakcinisanje i sterilizacija s ciljem da se ograniči razmnožavanje neudomljenih životinja, osnovni su ciljevi udruženja.

Finansira ih organizacija “Støtt gatehunder i Bosnia – Fredrikstad”, koju je u Norveškoj osnovala Sanjanka Sanda Hagen, veliki ljubitelj pasa i životinja, a pomoć je htjela pružiti ljudima i psima u svojoj domovini. Predsjednik udruženja je Enes Eminić, koji u razgovoru za life.ba otkriva:

„Nismo azil kao što mnogi misle, već društveno korisno udruženje koje na farmi od tri dunuma svakodnevno brine o napuštenim životinjama. Rutine i instrukcije uposlenika za njegu pasa na imanju su jednake instrukcijama koje obavljaju zaštitarske organizacije u Norveškoj i to je jedna od naših obaveza – da poštujemo norveške standarde i da se humano i brižno posvetimo cukama.“

Enes ističe kako nisu na teretu opštinskog budžeta, i kako nemaju podršku od lokalne vlasti, ali da njih šest uposlenika, entuzijasta, u saradnji sa raznim veterinarskim klinikama od Sanskog Mosta do Banje Luke, uspjeva brinuti o psima.

„Za njegovatelje pasa je poželjno da su veterinarski tehničari, i u jednom periodu smo imali troje iz te struke. No, mi dajemo priliku i omladini koja i nema posebnu struku, ali voli životinje. Oni se kod nas obuče po standardima i rutinama norveške zaštite životinja, a rezultat ponašanja psa i fizički izgled psa je najbolja ocjena za svakog uposlenika. Zadovoljan, uhranjen i zdrav pas je to što se očekuje od uposlenika“, otkriva.

A na farmi od tri dunima, koja je podijeljena na više sektora, u toku jednog dana dešava se toliko toga.

„Imamo štalu sa dva sprata i kuću za dobrovoljce, gdje nam također dođu i ljudi iz inostranstva i borave dok nam pomažu na farmi. U centralnom dijelu nam se nalaze psi koji trebaju ekstra njegu i brigu ili koji su invalidi. U prvom sektoru imamo seniore, u drugom sektoru imamo pse koje smo spasili kao štence i koji su sad, može se reći, tinejdžeri. Prvi i drugi sektor imaju pristup štali, u koju smo uveli centralno grijanje na pelet, a svakodnevno u zimskom periodu ložimo. U trećem sektoru su smješteni  pasi koji se nisu prilagodili životu u prvom ili drugom sektoru. Također, imamo i 15 izolata gdje, kada smo odsutni preko noći, zatvaramo pse za koje znamo da mogu izazvati svađu. Izolati imaju dovoljno mjesta za kretanje i imaju izolovane kućice, hranu i vodu. Ujutro kad uposlenici dođu, pregledaju se sektori, ograde i izolati da se vidi da nema nekih ozlijeđih pasa ili štete na ogradi. Onda se psi hrane i voda se mijenja. Zapravo, voda se mijenja više puta dnevno, pogotovo u ljetnom periodu. Kad su psi siti i zadovoljni, smire se, i uposlenici mogu na miru da očiste farmu od izmeta. Farma je otvorena za posjete izmedju 10-14 sati, i u to vrijeme idemo u šetnju sa psima i igramo se sa njima, a u centralnom dijelu se pruža pažnja psima kojima treba ekstra njega, kao što je previjanje rana. Oko 16 sati zatvaramo smještaj i pratimo dešavanja preko videonadzora koji imamo putem aplikacija na našim telefonima“, pojašnjava Enes princip organizacije.

PROČITAJTE JOŠ:  Nakon presude za zločine u Višegradu: Zločinac Spasojević nije pronađen na adresi

Od dolaska na farmu psi imaju veterinarsku skrb. Novi psi se prvo izoluju, potom prolaze tretman čišćenja od unutrašnjih parazita, dobijaju sredsva za odrstanjivanje buha i dlakojedi, potom slijedi vakcinisanje i čipovanje u roku od sedam dana.

„Naravno psi mlađi od tri mjeseca ne mogu da se vakcinisu, tako da štence koje nađemo čekamo da narastu do dobi za vakcinisanje. Svi psi stariji od šest mjeseci se sterilišu. Jednom sedmično imamo posjetu veterinara koji pregleda napredak ozlijeđenih pasa. Često pronađemo ustreljenu ili pregaženu životinju gdje treba brza reakcija, i onda ih vozimo direktno u klinike u Banjoj Luci, da im se ukaže najbolja moguća hitna pomoć. Naši sponzori iz Norveške pokriju troškove i za to smo im veoma zahvalni. Također smo u januaru i februaru 2019.  vodili pse na dresure a na obuku njegovatelje. I to je u sastavnom dijelu našeg programa, da se njegovatelji educiraju i kroz dresure i kroz kurseve, pa čak smo organizovali i posjete Norveškoj da dožive taj odnos između psa i vlasnika“, objašnjava.

Kako se psi međusobno slažu u ovoj zajednici Enes kaže:

Svako od njih ima svoju ličnost, narav i osobine, upravo kao i mi ljudi, i moraju da nađu svoju poziciju u svom sektoru. Naravno mi im pomažemo u toj socijalizaciji, jer ih svakodnevno šetamo i boravimo sa njima u sektorima. Tako i uvidimo koji pas ima sklonosti svađe pa njega i izolujemo kada nismo tu. Neki pas može biti i žrtva kolektivnog mobinga, jer i to postoji u svijetu pasa, pa tog psa premještamo tada u neki od drugih sektora i u većini slučajeva je potrebno samo da se izmjesti iz te okoline, da bi funkcionisao normalno. Naravno, kao i kod ljudi, bilo je i napada sa nepoželjnim ishodom, ali se ne dešava često.“

Iako postoje već dvije godine Udruženje do sada nije udomilo niti jednog psa. Naime, Norveška je 2018. zabranila udomljavanje napuštenih pasa iz svih zemalja, dok ranije je bio interes za udomljavanjem. Ipak, zahvaljujući FB stranici koju su pokrenuli nedavno već imaju pet ponuda za udomljavanje, u Velikoj Kladuši i Sarajevu.

To nam je jako drago. Jer kad se jedan pas usvoji, drugom sa ulice možemo da pomognemo“, kaže Enes i podjeća:

PROČITAJTE JOŠ:  Zenički rudari još uvijek čekaju plate i topli obrok za januar

„Sistematsko rješavanje neudomljenih životinja u BiH je itekako zakonski regulisano, zakonom iz 2009. godine, samo taj zakon opštine ne primjenjuju i ignorišu. Što se tiče ljudi, mnogo ih ima i srca i volje da pomogne životinjama, a ta ljubav se stekne kroz odrastanje i kućni odgoj.

Nažalost, na Balkanu općenito je još uvijek glavni problem je neodgovoran vlasnik koji ne sterilizuje svoju životinju i koji nemilosrdno odbaci štence, i s tim se stvara i problem neudomljenih životinja. Mi želimo da kroz naš rad i našu stranicu prosvjetlimo građane i da im pomognemo da uvide da su ovo živa bića kojima je život drag kao i nama.

Da su odbačeni stenci bebe koji isto kao i ljudi u nedostatku ljubavi tokom odrastanja mogu da postanu opasni po okolinu, a naša dužnost kao ljudskih bića je da poštujemo, respektujemo i pomognemo drugim vrstama života koji nisu jednako razvijeni kao mi i koji nemaju svoj glas. Jednostavno, mi smatramo da edukacija kroz objave na našoj stranici i kroz posjete našoj farmi od strane građana i djece, može da doprinosi razvijanju poštovanja prema životinjama.“

Do sada, nažalost, dešavali su se i odstreli njihovih pasa, pa čak i napadi na uposlenike, kao i hajke na njihov rad. No sve to, smatra Enes, može se prevazići ako ljudi posjete njihovu farmu i upoznju se sa radom Udruženja ali i nauče više o psima.

„Pas je dio i član porodice ili domaćinstva a o zaštiti životinja djeca u državama kao što je Norveška učeo o empatiji i o odnosu prema životinjama a po tamošnjem zakonu svako je obavezan da pomogne životinji u nevolji“, ističe Enes i apeluje „Ako nemate uvjeta za držanje psa, kao ograđeno dvorište ili ako živite u stanu i nemate vremena da se posvetite psu i šetnjama, učinite uslugu psu i nemojte ga udomiti. Ljudi moraju biti svjesni da psi žive do 15 godina, neki i više, i da kada sebi nabave psa dužni su brinuti o njemu sve te godine. Isto tako, kao i za djecu, moraju da imaju mrežu ljudi oko sebe koji će da pripaze psa u vanrednim situacijama ili pri odlasku na putovanja gdje pas ne može da prisustvuje.“

Na kraju našeg razgovora ističe kako je Dog rescue/Spas za pse Sanski Most prvi primjer ovakvog Udruženja u BiH, ali da bi ga mogle slijediti i druge lokalne zajednice, jer njihov finansijer, organizacija «Støtt gatehunder i Bosnia – Fredrikstad» ima rješenje iz Ministarstva pravde BiH da može djelovati na čitavom području Bosne i Hercegovine.

„Svaki grad u BiH ima dovoljno građana u dijaspori koji bi sa lakoćom mogli odvojiti 10-ak eura mjesečno da podrže ovakve projekte u svojoj zajednici, gdje ne samo da pomažu zivotinjama, već stvaraju i nova radna mjesta. I mi se nadamo da će se što više naših Sanjana iz dijaspore pridružiti i podržati naše lokalno udruženje, da bi «Støtt gatehunder i Bosnia – Fredrikstad» mogla pomoći i drugim opštinama, uputiti ih i podržati kao i nas.“

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...