Neki ih osuđuju, neki hvale, neki im se smiju, neki ih poštuju… Činjenica je da je njihov model borbe protiv pandemije koronavirusa drukčiji od svih u svijetu.
https://www.facebook.com/lifebamagazin/videos/1952949971671249/
Naravno, riječ je o Švedskoj, državi koja je umjesto da ‘pozatvara’ ljude raznim mjerama zabrane izabrala strategiju komuniciranja i objašnjavanja građanima na koji način da se čuvaju opasnog virusa COVID-19.
U vrijeme dok su iz BiH, ali i svih ostalih europskih država dolazile apokaliptične slike praznih ulica, prestravljenih ljudi i medicinskog osoblja, Švedska je ‘ponudila’ nasmijane ljude koji sjede u kafićima i uživaju u parkovima. Što se dovraga događa!?
Prosječni građanin BiH zatvoren u četiri zida surfajući internetom i čekajući da završi policijski sat da može izaći po namirnice, novu masku i rukavice, sigurno si je bezbroj puta postavio to pitanje.
Šveđani su izbjegli totalnu karantenu, a jedan od njihovih glavnih stručnjaka, epidemiolog Johan Giesecke, koji je europsku javnost iritirao izjavom da je COVID-19 bolest slična gripi, te da će stopa smrtnosti ‘na kraju’ iznositi oko 0,1 posto, a rezultati biti slični u svim zemljama, objasnio je što konkretno podrazumijeva takozvani švedski model.
-Imamo nekoliko karantena, život ne funkcionira posve normalno, ali to nije stvar vladine naredbe. Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u drugim zemljama. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati, kazao je Giesecke.
Može se reći da je u Švedskoj na snazi ‘mini-lockdown’, ali ne po nalogu Vlade, već je to normalna posljedica epidemioloških preporuka poput socijalne distance i pojačane higijene. Ljudi poštuju ono što im se savjetuje i vjeruju svojim stručnjacima, što je velika razlika u odnosu na našu zemlju u kojoj građani nisu sigurno kome vjerovati.
Ne ponašaju se nonšalantno
Matea Soldo, grafička dizajnerica koja je iz Mostara otišla u Švedsku nekoliko mjeseci prije pandemije korona virusa za Life.ba je ispričala kako izgleda život u tzv. ‘švedskom modelu’.
-Kao što i sami znate, Švedska nije uvodila stroge mjere kao ostale zemlje. Ipak, zatvorene su srednje škole i fakulteti, mnoga poduzeća zbog predostrožnosti, ali i restorani jer se smanjio broj gostiju. Na početku pandemije i ovdje su ljudi masovno kupovali zalihe, a neko vrijeme police su bile bez određenih artikala, ali to se vrlo brzo normaliziralo, tako da s opskrbom nema nikakvih problema, kazala je Soldo koja živi u Goeteborgu.
Ova Mostarka kaže da iako na prvi pogled izgleda da Šveđani pandemiju koronavirusom doživljavaju nonšalantno, to nije točno.
-Oni se vrlo odgovorno ponašaju i disciplinirani su, vjeruju svojoj vladi, sve se svodi na preporuke, do ljudi je hoće li ih primijeniti ili ne. Ali svi, kako se može vidjeti, poštuju i primjenjuju odluke. Nema prevelikih gužvi niti izlazaka, hodanja, ulice su uvečer prazne…, ali ono što sam primjetila je da jako vole prirodu i šetnje na suncu i čistom zraku, kazala je Soldo.
Ono što obično ide uz probleme s koronavirusom jeste pad gospodarstva. Ni Švedsku nije zaobišao taj udar, ali on je ipak blaži nego u drugim europskim zemljama.
-I Švedska trpi ekonomske posljedice, puno ljudi je izgubilo posao, ali se švedski model borbe protiv koronavirusa i preporuke podržavaju i o njemu govori cijeli svijet. I ovdje se čekaju dani kada će sve konačno završiti i kada će se život vratiti normalnom. Ono što čitam u medijima o očekivanom drugom valu epidemije u jesen u Europi, većina njihovih stručnjaka kaže da drugog vala pandemije neće biti i da će Šveđani do tada stvoriti kolektivni imunitet, kazala je Soldo.
Stavovi stručnjaka
Iako nema zabrane rada restoranima, većina je zatvorena, ali ne zato što je vlada tako rekla, nego su vlasnici sami odlučili zatvoriti svoje objekte jer nemaju gostiju.
-Ljudi su u svojim kućama. Ako odete u centar Stockholma u subotu navečer oko devet sati, nećete sresti mnogo ljudi jer su oni većinom kod kuće, ne idu bakama i djedovima s malom djecom… Ako im objasnite što nije dobro činiti, oni će to razumjeti. Ne trebate policiju na ulicama. Ne trebate zakone, niti stroge mjere. Ljudi nisu glupi, ponavlja epidemiolog Giesecke.
Kao i u drugim državama i u Švedskoj je na snazi online nastava u gimnazijama i fakultetima, a zavoreni su jer su polaznici dovoljno stari da jasno shvaćaju što mogu, a što ne. Giesecke kaže da je puno teže s mlađom djecom, pa vrtići i dalje rade.
-I još jedna stvar: djeca u dobi do 10 godina trebaju nekog da ih čuva. Ako sve zatvorite, tko će ih čuvati? Najvjerojatnije majka. No ako ona radi u bolnici, izgubit ćete tako pola zdravstvenog osoblja, kaže Giesecke, koji tvrdi da njihov model nije uopće neprovodiv i u drugim zemljama. Sve što je potrebno je bolja komunikacija s građanima i disciplinirano ponašanje. Priznaje da bi u nekih zemljama u prosjeku bilo malo više svojeglavih, ali to nije razlog za neuspjeh. Smatra da je model uspješan sve dok većina ljudi radi ono što ste preporučili.
-Ne mora biti 100 posto ljudi, 90 posto će biti dovoljno, izjavio je.
Broj umrlih u Švedskoj od koronavirusa je prešao 3.000. To je više nego u ostalim skandinavskim zemljama koje su uvele puno strože mjere od Švedske, ali je manje nego u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Španjolskoj koje su također uvele potpune karantene.
Iako epidemiolozi diljem svijeta govore da nas u jesen i zimu čeka novi val opasnog virusa, Šveđani su uvjereni da oni drugi val neće imati!
-Očekujemo da ćemo do jeseni imati imunitet velikog dijela stanovništva i nećemo više imati rast broja oboljelih. Preko ljeta očekujemo da ćemo imati prisutnost virusa, ali ujesen nećemo imati drugi val. Do rujna ćemo imati kolektivni imunitet, uvjeren je Giesecke.
Tvorac liberalne strategije borbe protiv COVIDA-19, epidemiolog Anders Tegnell, smatra da se švedski pristup precjenjuje diljem svijeta. Tegnell pojašnjava da Švedska u biti pokušava zadržati krivulju rasta bolesti, jer bi u suprotnom čitav zdravstveni sistem mogao kolabirati.
-Ovo nije bolest koju je moguće zaustaviti, barem ne prije nego što razvijemo učinkovito cjepivo. Moramo pronaći dugoročno rješenje. Mi stvari radimo drugačije. Švedski zakoni o zaraznim bolestima baziraju se na dobrovoljnoj osnovi i individualnoj odgovornosti. Građani imaju odgovornost ne širiti zarazu, kazao je Tegnell, koji je svojevremeno ustvrdio da je zatvaranje granica potpuno besmisleno jer je COVID-19 u svim europskim zemljama.
-Važnije je nadzirati kretanje unutar Švedske. Kao društvo, radije smo odabrali kontinuirano podsjećati ljude da se pridržavaju zaštitnih mjera. Potpuno zatvaranje bilo bi kontraproduktivno, pojasnio je Tegnell.
Epidemiolog Giesecke napominje da nijednoj zemlji ne bi preporučio karantenu ukoliko se za nekoliko mjeseci opet suoči s epidemijom COVID-19. Sve što treba učiniti je da se maksimalno zaštite stariji i bolesni…
-Mlade ne treba štititi, neka izlaze, neka uživaju. Njih ne treba štititi, pustite neka se bolest širi, zaključio je Giesecke.
Šveđani procjenjuju da je u njihovoj zemlji zaraženo otprilike oko pola milijuna ljudi, što je oko pet posto stanovištva. Serološki testovi se još ne provode, ali bi uskoro trebali. To bi trebalo otkriti stvarne brojke broja zaraženih, pa će se i smrtnost moći točno izračunati. Cjepiva neće biti još dugo.
