Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su za Fenu da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma.
Piše: Senka Trgovčević
Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji.
– Ostvarit ćemo potrebnu saradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinhronizovano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom – izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).
Očiglednim smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova i to na način da „kantonalna ministarstva obrazovanja učestvuju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast“.
– Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelomično i saučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara “visokoobrazovani” kadar koji je neupotrebljiv, a “ima prednost” pri zapošljavanju – istakla je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).
Pored potrebne revizije naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.
– Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštiti sve djelatnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktuelnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma – kaže član Odbora, doktor pedagoških nauka Rahim Gadžić (SDA).
Nakon postupka provjere vjerodostojnosti uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.
– Taj problem postaje još veći kada to čine univerziteti – moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih univerziteta i njihovih vlasnika. Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, kantonalni/županijski vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na nivou entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovinu – mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).
Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se „sankcionira osoba na čije je ime je izdata diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su sudjelovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna preduzeća i sl.)“
– Nužno je smanjiti broj nepotrebnih diploma i uraditi analizu koja su to zanimanja potrebna, pa prema tome razvijati strategiju obrazovanja u BiH, u skladu sa evropskim standardima, prateći razvoj nauke i tehnologije u svijetu. Također, treba pooštriti provjere prilikom zapošljavanja i uvesti sistematsku inspekciju rada škola, a ukoliko se otkrije korupcija uskratiti akreditacije – rekla je članica Odbora i grafička dizajnerica Miomirka Mila Melank (Naša stranka).
Ne čudi je da se kupovine dešavaju jer je „vrijednost diplome i znanja devalvirala do tačke kada je postalo svejedno da li je stvarno zaslužena ili kupljena“. Sistem prenošenja znanja vidi problematičnim u prevelikom broju visokoškolskih ustanova čija akreditacija je, kaže, upitna.
– Također, jedan od velikih problema je premalo izdvajanje za obrazovanje i kontrolu njegovog kvaliteta. Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja i nauke ukupno ove godine planira izdvojiti manje od 0,9 posto budžeta Federacije, odnosno samo 8,7 miliona KM za obrazovanje i nauku od budžeta koji iznosi 2,6 milijardi KM – navodi Melank.
Aktuelni problem kupovine lažnih diploma, podsjećaju članovi Odbora, javio se kao posljedica nepostojanja ministarstva obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno što je nadležnost osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja spuštena na nivo kantona, kojima je dopušteno da kreiraju zakonski okvir obrazovanja bez da su obavezni međusobno usklađivati regulatorna i zakonska rješenja sa višim nivoima.
Zbog ovog, kao i ostalih problema – dvije škole pod jednim krovom, nacionalna grupa predmeta, programi neprilagođenim potrebama privrede – zaključili su da je prioritetno učiniti dubinske promjene u obrazovnom sistemu.
