Nakon što je Državno izborno povjerenstvo Hrvatske do danas u 9 sati obradilo 100 posto biračkih mjesta na referendumu o ustavnoj definiciji braka i utvrdilo da je, prema nepotpunim službenim rezultatima referenduma, opciju ‘ZA’ zaokružilo 65,87 posto onih koji su pristupili referendumu (946.433 glasača), dok je ‘PROTIV’ podržalo 33,51 posto (481.534 glasača), nameće se pitanje kakve će biti posljedice po najmlađu članicu Evropske unije (EU), javlja Anadolu Agency (AA).
Ugledni politički analitičar i dugogodišnji zagrebački profesor političke filozofije Žarko Puhovski kaže kako se ”nije desilo ništa neobično”.
”Pokazalo se da je desno konzervativna, katolička struja znatno jača od lijevo-liberalne, iako to mnogi nisu shvaćali. Pokazalo se da je Hrvatska podijeljena ne samo svjetonazorski, već i geografski. Pokazalo se da ni desno konzervativni nisu uspjeli dovoljno građana izvesti, jer bi, da je bio veći izlazak, njihova pobjeda bila još veća i imali bi jaču legitimaciju za svoje stavove. Formalno se ništa nije dogodilo. Jer je formalno ta formulacija postojala već u zakonu, a sad je prešla i u Ustav. Dogodilo se to da je na djelu jedna vrsta simboličkog viška na strani desnice. Taj simbolički višak će dovesti do toga da se pojača njihov pritisak na sve ostale”, govori Puhovski za AA.
Međutim, on ne smatra da je ishod referenduma uvod u ponovni dolazak Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na vlast.
”’Ne, pokazalo se više puta u drugim sredinama u svijetu da prevođenje, prebacivanje moralne većine u političku ne funkcionira, ako uopće funkcionira. Za pola godine kada budu izbori za Europski parlament, rezultati će biti slični onima koje smo imali prije godinu dana”, smatra zagrebački profesor.
Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant kaže da je Hrvatska još nakon završetka pregovora i pogotovo pristupanja EU, ušla u proces društvene regresije. Naglašava da su demokratska prava u državi ozbiljno potresena.
”Ta društvena regresija se osjeća u svakodnevnom životu. Posebno u odnosu prema manjinama i manjinskim skupinama. Najveći dio odgovornosti za tu situaciju snose društvene elite u Hrvatskoj. Društvene podjele u Hrvatskoj sada su veće nego su bile ikada u novijoj povijesti. Veliku krivicu za to snose političke elite. Izvrstan primjer je nesretni referendum. To je dobar primjer disjunkcije hrvatskih društvenih elita”, smatra Gjenero.
Nakon rezultata referenduma, dodao je, ostala je dioba društva, pobjeda jedne tvrde konzervativne političke opcije.
”Također, ovo je pokušaj radikalnih socijalnih skupina da nadomjeste nacionalizam. Riječ je o tvrdom konzervatizmu koji je uklopljen u neke evropske sheme i koji pokušava naći nadomjestak za nacionalizam. Pri tome imate kolateralne žrtve u manjinskim skupinama. Kad govorimo o manjinskoj politici, gori bi bili potencijalni efekti referenduma o ograničavanju prava na dvojezičnost, ali sumnjam da će do toga doći. Jer si predsjednik vlade Milanović neće dopustiti istu stvar koju je napravio u ovom slučaju, a to je da ne konsultira Ustavni sud Hrvatske. Jer, da je konsultirao Ustavni sud Hrvatske, on bi odgodio ili zabranio referendum”, naglasio je sugovornik AA.
Ne vjeruje u ozbiljnije posljedice po Hrvatsku iz sjedišta EU, jer je Hrvatska svoju poziciju već uprskala sa ”Lex Perković”, ali i time što njena ”vlada mirno gleda kako joj budžetski deficit curi”. No, ovaj analitičar vjeruje da bi EU reagirala ako bi bila ugrožena pozicija manjinskih zajednica, što je bilo predmet razgovora između Hrvatske i EU u predpristupnom razdoblju. Štaviše, smatra da će ultrakonzervativni dio EU vidjeti u Hrvatskoj dobar primjer za ostatak Evrope, dok će liberalniji ”Hrvatsku gledati ispod oka”.
Isto tako, ne vjeruje da bi mogla biti ugrožena prava i ostalih manjina jer ”ovo je bio dovoljno glasan šamar da je do referenduma uopće došlo”. Pozdravlja činjenicu da će početkom naredne godine doći do promjena Ustava Hrvatske gdje će se regulirati da se referendum ne može raspitivati o pitanjima zaštite ljudskih prava.
– Iskustva na Balkanu –
Profesor Puhovski ne vjeruje da bi se slični scenariji mogli ponoviti i u ostalim državama regiona na putu ka evropskim integracijama.
”Ja nisam u to uvjeren. Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Islamska zajednica (IZ) nisu toliko dobro organizirani kao Rimokatolička kod nas. Ako nešto odavde nauče, prenijet će u svoje sredine, ali zasad mi se ne čini da su u stanju napravit na ovako uvjerljiv način”, kazao je.
– Raj za populiste –
Gjernero pak vjeruje da će se do desiti i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
”Hrvatski scenarij je taj koji se dešavao u mnogim novim demokracijama. U susjednoj Sloveniji nakon završetka pristupnih pregovora s EU 2004. godine imali ste snažnu društvenu regresiju koja traje svih ovih deset godina. Puno tog što je postignuto do 2004. u Sloveniji, sada se gubi. Ta društva kad imaju jedan zajednički važni cilj, uspijevaju mobilizirati pozitivnu nacionalnu energiju. To je uspijevalo i Hrvatskoj u zadnjem razdoblju pristupanje EU. Onda kad tog cilja nestane, nastane neka entropija i otvori se prostor za snažnu regresiju. Imate populista koja ide prema takvoj regresiji i pritišću. Ispunjenje cilja u Hrvatskoj još se poklopilo sa dubokom ekonomskom krizom kad je raj za populiste”, zaključuje Gjenero.
