Sjedite u stanu, držite daljinski upravljać i ‘vrtite’ kanale…, dosadno vam je. Gledate u kompjuter na poslu, nemate energije da se pokrenete i počnete raditi…, opet vam je dosadno.
Čak i kada sjednete na kafu s prijateljima, dok oni pričaju vi se odjednom osjećate kao da ne pripadate tom društvu, sami sebi se činite dosadni…
Veliki broj ljudi doživio je gore opisana stanja. Ne brinite, ako vam se to dogodi samo ponekad, stanje nije alarmantno. Međutim, postoje ljudi kojima je stanje dosade trajno stanje i to je vrlo zabrinjavajuće. Psiholozi se već godinama bore s načinima kako izvući ljude i dosade koja može ‘skrenuti’ u neželjenu depresiju.
Dosada su bila ‘detektirana’ četiri stanja dosade, ali od nedavno otkriven je i peti tip dosadem koji je označen kao vrlo zabrinjavajući, pa u konačnici čak i opasan. O čemu se radi?
Naime, njemački psiholog sa univerziteta u Konstantzu Thomas Gotz zajedno sa svojim timom stručnjaka izmjerio je i klasificirao ‘dosadu’. Konkretno, Gotz je otkrio pet tipova dosade.
Prvi je nazvan indiferentna dosada, a riječ je o stanju u kojem čovjek osjeća nizak nivo energije, ali je i dalje dosta dobrog duha.
Drugi tip je kalibrirajuća dosada. U tom stanju čovjek se osjeća bezvezno i ne želi se tako osjećati, ali ne zna što da učini kako bi se izvukao iz tog stanja.
Treći tip je tražeća dosada. Konkretno, osoba je nemirna, razdražljiva i želi pronaći nešto čime će se baviti.
Četvrti tip je dosada koja nas troši. U tom stanju osoba je deprimirana, ljutita, mrzovoljna, agresivna i sve o čemu razmišlja i govori je kako pobjeći iz takvog stanja.
Najgori tip dosade je peti tip, a to je apatična dosada. Riječ je o stanju u kojem osoba jedva osjeća bila šta, ali istodobno nije zabrinuta zbog takva stanja. Apatija je zvono za uzbunu, jer ograničava izbore, djelovanje i produktivnost osobe koja k tome nije svjesna utjecaja svog stanja na okolinu i ne osjeća za to odgovornost.
Prema Thomasu Gotzu apatična dosada stvara osjećaj sličan klasičnoj depresiji.
Gotz je uradio dvije studije među 63 njemačka studenta i 80 učenika u gimnaziji. Oni su tokom dana ispunjavali upitnike navodeći svoje aktivnosti i iskustva. Rezultati su pokazali da više od trećine gimnazijalaca osjeća apatičnu dosadu, najopasniji tip, što je Gotz označio vrlo alarmatnim podatkom.
Međutim, studija je također pokazala da određena vrsta dosade može biti posljedica specifičnog raspoloženja u određenom trenutku.
-Nagađamo da bi doživljavanje specifičnih vrsta dosade moglo biti u određenoj mjeri posljedica specifičnih raspoloženja, kazao je doktor Gotz, prenosi The Independent.
Međutim, dosada ima i neke svoje pozitivne strane. Psiholozi pokušavaju uvjeriti ‘pacijente’ da dosadu shvate kao poziv na akciju, kao poticaj na promjenu koja vodi do boljih ideja i većih ambicija.
Naprimjer, može poboljšati mentalno zdravlje, povećati kreativnost, možete razviti vještine samokontrole, možete se motivirati za traženje novih ciljeva… Ako usvojite nešto od ovoga, onda dosada prestaje biti ‘samo dosadna’.
