Life

Posljedice pandemije – može li tehnologija zamijeniti interakciju među ljudima

0
Posljedice pandemije – može li tehnologija zamijeniti interakciju među ljudima, Life.ba
Ilustracija

Može li tehnologija zamijeniti interakciju među ljudima ili ne i kakve su posljedice takve interakcije na naše mentalno zdravlje, samo su neka od pitanja na koja psiholozi pokušavaju odgovoriti.

Značajne promjene u načinu života protekla dva mjeseca, a u nekim zemljama i duže, posebno nedostatak socijalne interakcije zbog pandemije koronavirusa, mogle bi imati velike posljedice na mentalno i fizičko zdravlje ljudi i ostaviti dugoročne učinke, smatraju stručnjaci.

Johannes Eichstaedt, docent psihologije na Univerzitetu Stanford, koji proučava psihološka stanja grupa i pojedinaca na društvenim medijima, kazao je za Insider da društvena izoliranost i karantina uslijed pandemije predstavlja veliki izazov i gubitak ljudske povezanosti.

„Mi smo društvena vrsta. Veliki dio naše neuronske infrastrukture posvećen je drugim ljudima; pratiti druge ljude, imati osjećaj pripadnosti, biti dio plemena – sve je to duboko ugrađeno u nama“, kaže Eichstaedt i naglašava da je veliko pitanje koliko se ta ljudska veza može zamijeniti u digitalnoj domeni.

Istraživanje je pokazalo da telefonski pozivi, a posebno videopozivi, mogu biti efikasni načini zamjene ljudske interakcije, ali se, kaže, nijedno istraživanje nije dotaklo dužeg perioda, pa još uvijek ne znamo koliko dobro funkcioniraju tokom pandemije i izoliranosti.

Ono što znamo je da su ljudima potrebne redovne društvene interakcije.

„To je jedna od tih osnovnih osobina ljudi. To zapravo nije društveno konstruirano – već je kulturno razrađeno“, smatra Eichstaedt.

Kad su u pitanju društveni mediji, Eichstaedt kaže da je uobičajena zabluda da povećana upotreba društvenih medija dovodi do anksioznosti ili depresije. Istina je da ljudi koji su u depresiji jednostavno više koriste društvene medije.

„Tokom ove pandemije vidjeli smo da ljudi koriste društvene medije kako bi podržali i zabavljali jedni druge na načine kakve nikada prije nismo vidjeli, pa možemo reći da je to jedan od načina na koji su društveni mediji bili korisni.“

U skladu s tim, smatra Eichstaedt, postoji i rizik da će biti preplavljeni vijestima o Covidu-19 ako pretjeraju s društvenim medijima.

Zdravstvene posljedice stresa i traume

Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuroznanosti na Univerzitetu Bringham Young, smatra da su trenutni problem vrlo ograničene mogućnosti u pogledu povezivanja ljudi: „Mislim da svi žele znati: Jesu li ove opcije dovoljno dobre? Na to pitanje možda već neko vrijeme nemamo odgovor, jer u suštini živimo u socijalnom eksperimentu bez presedana.“ Holt-Lunstad kaže da postoje i dokazi da takva nepovoljna životna iskustva mogu imati dugoročne zdravstvene učinke, pa će trebati napraviti istraživanje kako bi se utvrdio kakav bi učinak imao dugotrajni stresni i traumatični događaj poput pandemije.

LIFE:  Svjetska banka: Bez vladinog odgovora, na Zapadnom Balkanu preko 400.000 ljudi bi moglo postati siromašno

Mnogi stručnjaci su upozoravali da će se samoubojstva tokom pandemije znatno povećati zbog usamljenosti, straha, gubitka nade i drugih faktora. I dalje upozoravaju na porast i zloupotrebu droga, poremećaje u prehrani te zlostavljanja u obitelji. „Ako smo išli na socijalnu distancu kako bismo ljude sačuvali, trebali smo razmišljati i o tome kako ih zaštititi dok se oni socijalno distanciraju“, smatra Eichstaedt.

Promjena društvenih navika

Koliko će se naš socijalni i profesionalni život promijeniti i hoće li se razlikovati od prijašnjeg jednom kad se totalno vratitimo normalu? Hoćemo li više koristiti društvene medije, videopozive i biti izoliraniji?

Karen Kovacs North, profesorica digitalnih društvenih medija na USC-u, misli da smo se već navikli na društvene medije i videokonferencije te da ćemo ih u određenoj mjeri i dalje koristiti.

„Kad se svijet ponovno otvori, imat ćemo sve te nove alate, a nove grupe ljudi, poput starijih, naučili su kako komunicirati putem digitalne tehnologije“, kaže North. Takav način komunikacije više nam neće biti nov, pa duženja, zabave, predavanja i sastanke preko medija nećemo smatrati čudnim. Trenutno, dok nema osobnog druženja i interakcije, oni privlače hiljade gledaoca. Za to, smatra Eichstaedt, postoje psihološki razlozi jer svi se osjećaju isto, u njima učestvuju svi. S obzirom na to, psiholozi smatraju da nam društvena okupljanja manje nedostaju i da ćemo možda i sami mijenjati svoje prioritete kad su u pitanju društvene interakcije. Čini se da razvijamo novi odnos s digitalnim svijetom i svijetom oko nas koji bi mogao ostati netaknut dugo nakon završetka ove krize.

Facebook komentari

You may also like

Comments

Leave a reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *