LifeLife news

Ravna Vala – Jedinstven primjer prašume, dvadesetak minuta vožnje od Sarajeva

0

Ravna Vala jedistven je primjer prašume, netaknute prirode u kojoj čovjek nije imao nikakvu, osim naučnu, intervenciju. Nalazi se između planina Bjelašnice i Igmana, na 20-ak minuta vožnje od centra Sarajeva.

Prašuma pripada području koje obuhvata iznimne ili reprezentativne ekološke sisteme. Na površini od jednog hekata ima 95 vrsta biljaka, a Ravna Vala dom je i mrkom medvjedu, koji je najveća divlja životinja u Bosni i Hercegovini, lisici, vuku, jelenu, divljoj svinji, orlu, jastrijebu i brojnim drugim životinjama.

Takav biodiverzitet čini je jednom od najbogatijih u Evropi, ali i svijetu.

Ravna Vala rijetko se spominje u javnosti iz razloga što nije prihvatljivo da prašumu posjećuju ljudi, barem ne često.

– Bila nam je namjera da je držimo u tajnosti. Ljudima je zanimljivo da dođu jer očekuju da vide nešto što nema u prašumi. Prašuma treba da služi samo za potrebe škola ili za istraživačke projekte i radove – kazao je Feni Muhamed Smailhodžić iz KJP ‘Sarajevo-šume’.

Pojašnjavajući pravila u prašumama, kazao je da je strogo zabranjena bilo kakva intervencija, kao što su sječa, odvačenje iz šume starog palog drveća ili branja šumskog bilja.

– Kada neko stablo padne, pod utjecajem snijega ili vjetra, ostaje u prašumi, ne dira se – rekao je Smailhodžić, dodajući da su do dolaska Austrougarske uprave sve šume u BiH imale prašumski karakter, a da su vremenom prevođene u ekonomski oblik.

U Bosni i Hercegovini izdvojeno je više prašumskih rezervata, koji se odnose skoro isključivo na mješovite šume bukve, jele i smrče. Smailhodžić naglašava da prašumski rezervati imaju neprocjenjiv naučno-obrazovni, ali i kulturni značaj te da su od posebnog značaja za zaštitu biodiverziteta.

LIFE:  Air Montenegro danas polijeće za Sarajevo

Navodi da šumske sastojine Ravne Vale ne odstupaju samo po drvnoj masi i visini, već i po sastavu, izgledu i ljepoti. Te je stoga, naglašava, sve to razlog da se ova sastojina sa površinom od 45 hektara i odjeli koji čine tampon zonu izdvoje iz redovnog šumarskog gospodarenja.

– Ova prašuma treba da se tretira kao šumarski objekat potreban naučnim istraživanjima i nastavi, te da se stavi pod zaštitu države kao prirodni rezervat – poručio je Smailhodžić.

Prema International Union for Conservation of Nature (IUCN), prašume spadaju u prvu kategoriju zaštite. Pod prašumom podrazumjevaju prirodnu šumu koja u svojoj prirodnosti nije ili bar bitno nije narušena. Danas se u Evropi nastoji izdvojiti, u svakom šumskom ekosistemu, uzorak prirodne prašumske sastojine.

Posljednjih decenija osnivaju se pokusne površine u različitim šumskim i drugim ekosistemima s težnjom da se izaberu sastojine najsačuvanije strukture i da se u njima ne gospodari, odnosno da se prepuste prirodnom razvoju i kao takve proučavaju.

Te površine se osnivaju za proučavanje florističkog sastava, sindinamskog razvoja, strukture i funkcionisanja različitih šumskih ekosistema. Te su sastojine nove sekundarne prašume i predstavljaju velike vrijednosti jer obuhvataju šumske ekosisteme u kojima nema izvornih prašuma.

KJP ”Sarajevo-šume” ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša, 5. juni, posvetilo je zaštiti prašume Ravna Vala.


Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You may also like