LifeZdravlje

Šabanović: Organizam treba dodatnu energiju u borbi protiv infekcije

0
Šabanović: Organizam treba dodatnu energiju u borbi protiv infekcije, Life.ba
Marizela Šabanović

Nutricionistica iz Tuzle doc. dr. Marizela Šabanović na osnovu pretraživanja naučnih baza dala je preporuke za ishranu tokom zaraze Covid-19, navodeći da se pravilnom ishranom može ojačati imuni sistem i organizmu dati dodatnu energiju u borbi protiv infekcije.

Razgovarala: Fatima Mehmedović

-Infekcija COVID-19 može uticati na apetit, može izazvati osjećaj mučnine, obično se izgubi osjećaj mirisa i ukusa, a ponekad su prisutne i poteškoće kod gutanja. Sve ovo može uticati i na prehrambene navike i konzumiranje hrane. Ono što treba imati na umu je da naš organizam treba dodatnu energiju za borbu protiv infekcije i da hrana ovdje igra bitnu ulogu. Sad nije vrijeme za restrikcije niti dijete. Kako infekcija, a i sam oporavak mogu trajati dosta dugo, bitno je da se očuva mišićna masa i da ne dođe do velikog gubitka kilograma. Zato je potrebno da se obroci prilagode svemu ovome što sam navela – ističe Šabanović.

Hidriranje organizma tokom infekcije COVID-19 je, pojašnjava ona, jako važno posebno kada su u pitanju visoke temperature i groznica. U toku sat vremena trebalo bi popiti šolju vode ili čaja, uzimajući po malo na svakih 15 minuta. Ukoliko se osjete znakovi dehidratacije, potrebno je povećati ovu dozu.

-Ukoliko ne možete jesti ili nemate apetit dobro je piti smoothie od voća i sjemenki kako bi se nadoknadile hranjive i zaštitne materije. Rehidratacijski napitak možete napraviti sami – 1 šolja soka od narandže ili jabuke ili brusnica, pola kašičice soli, 3,5 šolje vode – savjetuje ona.

Preporučuje manje obroke koji imaju veću kalorijsku vrijednost, a dobar izbor su namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, ali i drugim masnoćama. Primjer takvih obroka je junetina, piletina, tuna, domaća juha (temeljac), probiotički mliječni napici sa 3,5 posto mliječne masti, grčki jogurt, mladi sir, jaja, kikiriki puter, lješnjak puter itd.

-Ne treba ni pretjerivati, ali je dobro svaki dan uvrstiti ove namirnice u svoju prehranu dok se borimo sa virusom – poručila je.

Ističe da se nedostatak proteina vezuje za negativan utjecaj na imuni sistem pri čemu je bitan kvalitet proteina, a ne samo njihova količina. Preporučuju se namirnice koje sadrže esencijalne aminokiseline iz biološkog uzgoja (jaja, meso, riba, fermentirani mliječni proizvodi). Ukoliko se radi o vegetarijanskoj prehrani onda treba voditi računa o komplementiranju proteina (mahunarke/žitarice, mahunarke/sjemenke i žitarice/mliječni proizvodi).

Navela je značaj aminokiseline arginin i glutamin koje imaju imunomodulatorsko djelovanje. Arginina ima najviše u crvenom mesu, mesu peradi kao što su pureća i pileća prsa, u ribama i mliječnim proizvodima, sjemenkama bundeve, soji, kikirikiju, spirulini, u slanutku i leći.

-Zanimljivo je da se glutamin koristi za sintezu glutationa, našeg endogenog antioksidansa. U stanjima viroza se puno više troši, a najviše ga možete unijeti starim dobrim temeljcem. Glutamin se nalazi i u mesu, mliječnim proizvodima (sirutka), kupusu itd – dodaje Šabanović.

Kada su u pitanju masnoće, pozitivno djelovanje se najviše vezuje za omega-3 masne kiseline koje nisu samo hrana nego i informacija za naš organizam. Naime, ove masne kiseline imaju ulogu receptora na ćelijskim membranama te ispoljavaju snažno protivupalno djelovanje.

LIFE:  U povodu Dana državnosti BiH u Muzeju „Bitka za ranjenike na Neretvi“ izložba o Džemalu Bijediću

Ugljikohidrati ili neke druge namirnice koje imaju visok glikemijski indeks se ne preporučuju često u prehrani, jer za posljedicu mogu imati pojavu upale i stvaranje slobodnih radikala što se posredno odražava i na imunitet. Istovremeno, sa povećanjem nivoa šećera u krvi, povećava se nivo inflamatornih citokina kao što su C-reaktivni protein (CRP), tumor nekrosis faktor (TNF-α) i interleukin-6 (IL-6). Zato se jednostavni šećeri (rafinirani) ne preporučuju kod viroza, a posebno kod COVID-19.

Međutim, vlakna se svakako preporučuju i to u količini 25-35 g/dan.

– Na ovaj način djelujemo i protiv sistemske upale ali i upale crijeva. Studije pokazuju da vlakna snižavaju nivo upalnih citokina ali i pozitivno djeluju na crijevnu floru služeći kao probiotik (hrana za probiotike). Pozitivno djelovanje na crijevnu floru imaju i masne kiseline kratkog lanca (acetatna, propionska i buterna) koje takođe snižavaju proinflamatorske molekule i ekspresiju upalnog puta NF-κB – navodi Šabanović.

Podvlači da je zdrava crijevna flora osnova našeg imuniteta, jer ima bitnu ulogu i u zdravlju pluća što je posebno važno kod infekcije sa COVID-19. U našoj prehrani najbolji izvor probiotika je fermentirano povrće kao što je kiseli kupus, ali i kefir te probiotički jogurti. Svakako da se uz lijekove (posebno antibiotike) preporučuje uzimanje probiotika kao dodataka prehrani i to rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.

Na pitanje koliko je potrebno unositi dodatke prehrani, pojasnila je da u imunitetu čovjeka značajnu ulogu imaju vitamini A, C, D, E, B6, B12, folat te minerali željezo, magnezijum, cink, selen i bakar. Nedostatak ovih materija može značajno ugroziti naš imuni odgovor. Također, potvrdila je da vitamini C i D imaju utjecaj na naš imunitet i da mnogo studija pokazuje da je nedovoljna razina vitamina D povezana sa komplikacijama kod oboljenja od Covid-19.

-Imuni sistem je adaptivan i mijenja se sa životnim ciklusom čovjeka. S obzirom na njegov mehanizam, hranom se može pomoći na više načina: ojačati probavni sistem putem njegovanja probiote, povećati unos vitamina, minerala, pigmenata, povećati unos drugih materija koje djeluju antimikrobno i antivirusno, povećati unos omega-3 masnih i amino kiselina i eliminirati negativne životne navike – poručila je ona.

Šabanović je doktorirala na Univerzitetu u Tuzli na temu “Uticaj prehrane, fizičke aktivnosti i unosa antioksidanasa na simptome upale vena debelog crijeva”. Docentica je na predmetima iz oblasti nutricionizma na Tehnološkom i Farmaceutskom fakultetu UNTZ.

Magistrirala je na temu “Uticaj prehrane i fizičke aktivnosti na stanje uhranjenosti u adolescenata“, te stekla zvanje magistar farmaceutskih znanosti iz oblasti bromatologije i nutricionizma.  Članica je znanstveno-organizacijskog odbora Skupa “Hranom do zdravlja“ (Tuzla i Osijek), “Međunarodnog kongresa nutricionista“ (Zagreb) i Simpozija magistara farmacije TK, sa međunarodnim sudjelovanjem.

Do sada je objavila više znanstvenih i stručnih radova u časopisima i kongresima.

Facebook komentari

Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You may also like