Iako je novi tip koronavirusa potekao iz jednog izvora, on može mutirati u različitim vremenima i prostorima dok se širi među ljudima, smatra turski stručnjak za zarazne bolesti Alpay Azap, javlja Anadolu Agency (AA).
”Koronavirusi su poznati kao virus koji brzo mutira. Ove mutacije ne mijenjaju opće karakteristike virusa i uzrokuju samo manje promjene (u strukturi, op.a.),” rekao je Azap, profesor na Odjelu za zarazne bolesti i kliničku mikrobiologiju Univerziteta Ankara i član Naučno-savjetodavnog vijeća u borbi protiv koronavirusa.
Dodao je kako je novi tip koronavirusa “malo stabilniji“ te da se ovaj virus “ne mijenja lako“.
Azap je dodao kako uprkos tome što su se u samo prvih nekoliko mjeseci ovim virusom zarazile na stotine hiljada ljudi, virus je veoma malo mutirao od tad.
”Šišmiši su stvarni izvor koronavirusa. Virus u šišmišu inficirao je druge životinje – sisavce ili reptile – koje mi zovemo posrednim domaćinima“, pojasnio je on.
Naglasio je kako se virus transformira dok se kreće unutar posrednog domaćina, te kao rezultat kontakta između posrednog domaćina i čovjeka, virus je “naučio” da se prilagodi čovjekovim ćelijama i uzrokuje bolest.
Kako je dolazilo do rasta broja zaraženih, dodaje Azap, virus je u sljedećoj fazi ”naučio” kako da pređe s jednog čovjeka na drugog, a s obzirom na to da životinje više nisu bile važne, virus je brzo počeo cirkulirati među ljudima.
Azap navodi kako ovaj ciklus, koji su ljekari vidjeli i kod virusa gripe, izgleda da slično funkcioniše u slučaju COVID-19.
Yesim Tasova, profesorica na odjelu za zarazne bolesti Univerziteta Cukurova, u turskom gradu Adani, rekla je kako svi mikroogranizmi, naročito virusi, imaju tendenciju da mutiraju.
”Ustvari, to je njihova borba za opstanak”, rekla je ona.
Dodala je kako mnogi faktori mogu izazvati mutacije, kao što su pogodna sredina ili sredina koja forsira virus da mutira kako bi opstao.
Tasova je rekla kako može biti i slučaj s onim što doktori zovu samo-mutacijom, a što je vidljivo u slučaju HIV-a, virus koji “konstantno mutira”.
Naglasila je kako je virus mutirano stanje koronavirusa koji je izazivao bolest kod životinja.
”Ovaj agens, koji je vrlo sličan virusu kod šišmiša, stekao je sposobnost prenošenja s jedne osobe na drugu mutacijom smještajući se u drugog životinjskog domaćina. Neki virusi iz ove porodice i ranije su izazivali bolesti kod ljudi“, navodi profesorica.
Dodala je kako su ljekarima poznate druge vrste koronavirusa koje su 10-30 posto razlog obične prehlade svake godine, navodeći kako se čovječiji imunološki sistem već ”upoznao s njima“.
”Ali u ovom slučaju, naš imunološki sistem nikako ne prepoznaje ovaj novi tip virusa. Zbog toga, naš imunološki sistem ne može razviti nikakvu odbranu“, pojašnjava profesorica.
Za razliku od ostalih virusa, navodi Tasova, infekcija se može smjestiti u donjem i gornjem respiratornom traktu i izazvati pneumoniju, dodajući kako, posebno u kod starijih ljudi i ljudi svih uzrasta u rizičnim grupama, stanje je gore jer razvija akutni respiratorni distres sindrom.
Tokom zaraze u donjem respiratornom traktu, virus može izazvati groznicu kod 95 posto slučajeva, suhi kašalj kod 70 posto pacijenata i blage ili intenzivni respiratorni distres kod oko 40-50 posto slučajeva, navodi ona.
Dodala je kako ljudi koji se oporave od zaraze novim tipom koronavirusa, imat će antitijela protiv virusa, ali je potrebno vidjeti koliko dugo će ona opstati.
”Naravno, ako virus mutira, opet će postojati rizik od novog obolijevanja za one koji su se već suočili s bolešću“, rekla je Tasova.
Pojasnila je kako je virus gripe najbolji primjer u ovom slučaju jer mutira postepeno svake godine, što rezultira velikim mutacijama u pet do deset godina.
”Iz tog razloga, antitijela formirana protiv gripe koju ste imali prošle godine, možda vas neće u potpunosti moći zaštititi od gripe koju ćete imati ove godine“ rekla je Tasova.
Dodala je kako ne očekuju da oporavljeni pacijent bude prenosilac virusa.
Tasova je rekla kako će u budućnosti biti više informacija o ovom pitanju.
Dodala je i kako je zaraza značajno iskustvo za cijeli svijet.
”Od sada, ranije pripremamo naše planove u vezi sa zarazom i radimo na potencijalnim scenarijima. Pandemija nam je pokazala značaj naučnih studija i investicija na ovom polju“, rekla je Tasova.
Prema njenim riječima, pandemija je pokazala i da su turski zdravstveni radnici spremni za svaku situaciju i svaki zadatak.
U utorak u Turskoj je broj slučajeva koronavirusa iznosio 151.615, uključujući 4.199 smrtnih slučajeva i 112.895 oporavljenih.
Virus je izbio u Wuhanu, Kini prošlog decembra, a proširio se na najmanje 188 zemalja i regiona širom svijeta. Zarazom su najviše pogođeni Evropa i Sjedinjene Američke Države (SAD).
Koronavirusom u svijetu je zaraženo više od pet miliona ljudi, pokazuju podaci internet stranice ”Worldometer”.
