Ako nam je cilj borba protiv globalnog zagrijavanja i smanjenje potrošnje prirodnih resursa, uklanjanjem laganih plastičnih vrećica s tržišta čini se više štete nego koristi, poručuju stručnjaci koji se bave plastikom kao materijalom i utjecajem plastičnih stvari na okoliš, javlja Anadolu Agency (AA).
Nakon što su jučer aktivisti hrvatske podružnice Greenpeaca predali 65.000 potpisa hrvatskih građana Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s ciljem smanjenja i uklanjanja jednokratnih plastičnih proizvoda kako bi se spriječilo zagađenje okoliša, o temi su se oglasili stručnjaci za plastiku.
Nacrt prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom, trenutačno u proceduri savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, predviđa zabranu stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje.
To su vrećice s debljinom stijenke većom od 15 mikrometara i manjom od 50 mikrometara, odnosno uobičajene vrećice koje se koriste pri kupnji u maloprodaji.
„Zamjene za laganije plastične vrećice koje se žele ukloniti s tržišta su deblje i teže, što zahtijeva više materijala i energije za proizvodnju i transport, a papirnate vrećice i platnene torbe obično se ne upotrebljavaju dovoljno često da nadoknade svoj početni ugljikov otisak.“ – ističe Maja Rujnić Havstad, voditeljica Laboratorija za preradu polimera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Pojedine udruge, unatoč stavu znanstvenika, dodatno apeliraju i na zabranu vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje, onih tanjih od 15 mikrona, čija je upotreba nužna zbog higijenskih razloga, upozoravaju u priopćenju.
„Direktiva EU-a spominje odgovorno ponašanje proizvođača plastičnih vrećica a ne njihovu zabranu. Poručuje li se zabranom vrećica da Hrvatska ne može ili ne zna uspostaviti sustav kružnog gospodarstva?“, poručuje Romeo Deša, bivši član Društva za plastiku.
Deša smatra da bi se uvođenjem obaveze ugradnje reciklata u novu plastičnu vrećicu potaknuo i razvio cijeli novi sustav prerade, a ljudi bi se savjesnije odnosili prema ambalažnom otpadu.
Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša, također smatra da takvom načinu zabrane pribjegavaju samo države koje nemaju jasnu viziju u postupanju s otpadom.
„Korištenjem jednokratnih plastičnih predmeta osigurava se sigurnost i higijena, što ne možemo zanemariti u tijeku pandemije, a može ih se nabaviti jeftino i zbrinuti odmah nakon upotrebe, puno jednostavnije i okolišno prihvatljivije od mnogih drugih vrsta otpada. Mnoge države sada ili odustaju od namjeravane zabrane korištenja dijela plastičnih vrećica, a neke čak povlače ranije odluke o zabrani njihovog korištenja“, izjavio je Viktor Simončič.
Aktivisti Greenpeacea upozoravaju kako velika količina plastike završava u okolišu, pronalazi put do mora koja postaju najveća odlagališta otpada na svijetu, te ugrožava morske životinje i dospijeva u hranidbeni lanac.
Javno savjetovanje o Zakonu o gospodarenju otpadom je u tijeku, u savjetovanju sudjeluju stručnjaci, građani i udruge zainteresirane za ovu tematiku, a u Zakonu se nalazi prijedlog da se u Hrvatskoj od 1. srpnja 2021. godine stavi zabrana na korištenje laganih vrećica na tržište.
