Vedro i sunčano vrijeme i svježina planinskog zraka sa ugodnih 18 stepeni Celzija bili su idealni za subotnje pješačenje grupe sarajevskih planinara od ski staze na Ravnoj planini do lokaliteta Saračevih njiva.
Predvođena Elzom Babić, iskusnom planinarkom i vodičem iz HPD “Bjelašnica 1923” , grupa od 22 planinarke i planinara je u višesatnom hodanju kroz šumsku stazu koja vodi od vještačkih jezera na izlazu iz gondole do Saračevih njiva uživala u planinskoj svježini, branju poljskog cvijeća, ljekovitog bilja i šumskih jagoda…
Vedro vrijeme pružilo je i uživanje u pogledu na Romaniju, Pale, Trebević i Sarajevo koji se izvanredno vide sa Ravne planine smještene između Jahorine i Romanije.
Do posljednjeg rata Saračeve njive na nadmorskoj visini 1.376 metara bile su uobičajena destinacija za ljubitelje prirode koji su odsjedali u planinarskom domu “Igman”, kojeg je istoimeno sarajevsko planinarsko društvo počelo graditi davne 1957. godine, a nedaleko od njega bio je planinarski dom sarajevske fabrike “Ključ- Šik”. Na mjestima tih domova sada su samo razrušeni temelji…
Ljepota prirode na Saračevim njivama privukla je brojne Sarajlije da izgrade vikend naselje koje je u posljednjem ratu također porušeno.
Bogatstvo biljnog svijeta Ravne planine i Jahorine istraživao je austrijski botaničar Karl Franz Josef Maly.
Došao je početkom 20. stoljeća s austrougarskom upravom u BiH, a je svoj posao u Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji uspješno nastavio raditi sve do svoje smrti 1951. godine. Mnogi naučni radovi, kao i Harvardska biblioteka potpisuju Malya kao Jugoslovena ili botaničara iz Bosne. Prikupio je izuzetno bogat herbarski materijal, opisao brojne endeme i relikte i sve to pohranio u Herbariju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji je sam osnovao 1913. godine u Botaničkom vrtu u centralnom dijelu kompleksa Zemaljskog muzeja.
Nedaleko od Saračevih njiva su biolozi Jugoslavije 1974. godine u znak sjećanja na Karla Malyja postavili spomen-ploču, pše Fena.
