Trećina svih svjetskih emisija stakleničkih plinova koje stvara čovjek povezana je s hranom, pokazalo je novo globalno istraživanje koje je pratilo proizvode od polja preko vilice do odlagališta otpada.
Čišćenje i krčenje šuma, upotreba gnojiva, stoka i otpad doprinose emisijama stakleničkih plinova iz sustava za prehranu 7,7 milijardi ljudi na Zemlji.
Autori najnovijeg istraživanja koje je vodio Zajednički istraživački centar Europske komisije rekli su da je njihovo istraživanje obuhvaćalo sve zemlje i sektore – od proizvodnje, pakiranja i distribucije do odlaganja hrane.
-Prehrambeni sustavi trebaju transformaciju, rekli su istraživači za AFP, dodajući kako se nadaju da će baza podataka pomoći identificirati gdje bi akcije za smanjenje emisija bile najučinkovitije.
Izvještaj objavljen u ponedjeljak u časopisu Nature Food temelji se na novoj globalnoj bazi podataka koja pruža procjene emisija stakleničkih plinova u prehrambenom sustavu od 1990. do 2015. godine.
Tijekom tog razdoblja pratilo se “razdvajanje rasta stanovništva i emisija povezanih s hranom”, pri čemu emisije rastu sporije od stanovništva.
-Naši rezultati potvrđuju prethodna otkrića o značajnom udjelu emisija iz prehrambenog sustava, rekli su istraživači.
Procijenjeni raspon od 25 do 42 posto bio je veći od broja UN-ovog međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) od 21 do 37 posto, dijelom i zbog šireg pogleda na globalni prehrambeni sustav.
Primjerice, novi izračuni uzimaju u obzir stvari poput kuhanja kao dijela potrošnje, kao i odlaganje otpada.
Ukupno je izvješće utvrdilo da emisije prehrambenog sustava predstavljaju 34 posto ukupne proizvodnje stakleničkih plinova u 2015. godini.
Energetski intenzivnije
Otprilike polovica tih emisija bila je ugljičnog dioksida, uglavnom korištenjem zemljišta – uglavnom gubici ugljika uslijed krčenja šuma i propadanja organskog tla – kao i energija iz koraka poput pakiranja, transporta i prerade.
Daljnja trećina emisija bila je iz metana – koji je 28 puta snažniji od CO2 kao stakleničkog plina tijekom 100-godišnjeg razdoblja – što ga je ispuštala stoka poput krava, ovaca i koza, kao i iz proizvodnje riže i odlaganja biootpada.
Ostatak je uglavnom bio dušikov oksid iz gnojiva, iako je u izvješću rečeno da fluorirani plinovi koji se često nalaze u hladnjaku igraju malu, ali sve veću ulogu.
Šest najvećih emitera prehrambenih sustava u 2015. godini bile su Kina (13,5 posto ukupnog ukupnog broja), Indonezija sa (8,8 posto), Sjedinjene Države (8,2 posto), Brazil (7,4 posto), Europska unija (6,7 posto) i Indija ( 6,3 posto).
Globalni prehrambeni sustav postaje energetski intenzivniji, s gotovo trećinom svojih emisija izravno iz potrošnje energije, rekli su istraživači.
Iako su emisije iz distribucije u porastu, izvještaj kaže da je putovanje s hranom na daljinu “manje važno od pakiranja”, pri čemu prijevoz čini 4,8 posto ukupnih emisija prehrambenog sustava u 2015. u usporedbi s 5,4 posto za ambalažu.
Autori su pozvali na politike za poboljšanje učinkovitosti, smanjenje emisija u opskrbnom lancu i omogućavanje ljudima pristupa zdravijoj prehrani.
U 2019. bačeno milijardu tona hrane
U studenom će studija u časopisu Science prognozirati da će buduće emisije prehrambenog sustava, ako se ne adresiraju, same po sebi potisnuti Zemlju iznad 1,5 stupnja Celzijeva praga zagrijavanja, što se smatra zaštitnom ogradom za izbjegavanje razornih klimatskih utjecaja, do 2050. godine.
UN je nedavno rekao da su 17 posto hrane dostupne potrošačima širom svijeta u 2019. godini, gotovo milijardu tona, bacila kućanstva, trgovci, institucije i ugostiteljska industrija, daleko više nego što se ranije sumnjalo.
Ta će pitanja vjerojatno biti pod lupom kasnije ove godine na prvom svjetskom summitu UN-ovih prehrambenih sustava.
