Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 u Bosni i Hercegovini, zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode.
Tako se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama poput Bjelave, Vrhovinske rijeke i gornjeg toka Prače, pri čemu je postojanje neophodnih dozvola u najmanju ruku upitno, a legalnost gradnje u domenu pretpostavki, saopštili su iz Eko akcije.
Iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koju čini preko 30 ekoloških organizacija iz cijele države upozoravaju da investitori koriste priliku dok su inspekcije fokusirane na sprječavanje širenja virusa, te da naše rijeke i potoke pregrađuju i stavljaju u cijevi i time sebi pribavljaju finansijsku korist na štetu svih građana u BiH.
Istovremeno, uslijed vanredne situacije, građani su onemogućeni da javno djeluju. Pored toga, i susjedna Hrvatska je, takođe, iskoristila krizu izazvanu pandemijom da napravi korak naprijed ka otvaranju skladišta nuklearnog otpada na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, i to na svega nekoliko stotina metara od rijeke Une i vodozaštitne zone izvorišta vode Novog Grada.
“Oko Sarajeva se ubrzano mijenjaju regulacioni planovi, skriveno od javnosti, koji omogućavaju nastavak uništavanja vodozaštitne zone, što će trajno ugroziti izvore pitke vode za polumilionski grad. To je vjerovatno tek početak, a vakuum u javnom životu omogućava polutajno pustošenje naših prirodnih resursa, pri čemu mi nemamo nikakvog načina da učestvujemo kroz javne rasprave i uvide, kao ni da to spriječimo. Zaštita prirodnih resursa, a naročito čiste vode koja je temeljni uslov našeg opstanka, naročito u situacijama širenja zaraznih bolesti, mora postati prioritet vlasti u BiH”, rekao je Anes Podić iz Eko akcije, prenosi Anadolu Agency (AA).
Iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH stoga pozivaju nadležne, i to prije svega premijere i predsjednike entiteta FBiH i RS da bezuslovno i hitno proglase moratorij na izgradnju malih hidroelektrana i na izdavanje novih koncesija. Poticaji malim hidroelektranama moraju biti ukinuti, a sredstva prikupljena od naknada za obnovljive izvore energije usmjerena na oživljavanje sada prijeko potrebne domaće proizvodnje bez štete po okoliš. Istovremeno se mora najstrožije zaštititi pravo na čistu vodu i onemogućiti privatizacija vodnih resursa i vodoopskrbe, a stanovništvu garantovati pravo na pitku vodu kao jedno od temeljnih ljudskih prava.
“Ujedno, zahtijevamo pravično pooštravanje preventivnih mjera i kazni u cilju smanjenja prostora za neosnovano bogaćenje, kriminal i zelenaški oportunizam pojedinaca te postupanje nadležnih u skladu sa zakonom, ustavnim i moralnim načelima, kako bi se spriječilo nekontrolisano uništavanje životne sredine bez posljedica. Vanredno stanje ne smije biti izgovor, već povod za solidarnost i racionalno korištenje naših resursa”, kazao je Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.
Vijesti sa svih strana svijeta govore o gotovo potpunom zaustavljanju društvenih i ekonomskih aktivnosti uslijed pandemije koronavirusa. Pandemija je, kako objašnjavaju naučnici, dobrim dijelom uslovljena i narušenom ravnotežom između ljudskih zajednica i prirodnog okoliša. Naučnici i aktivisti već decenijama upozoravaju da čovječanstvo ugrožava i planetu i vlastiti opstanak.
Odgovor finansijskih i političkih elita uvijek je bio da ekonomija mora rasti i da nije moguća bilo kakva brza i korjenita transformacija ka društveno i ekološki prihvatljivim modelima globalne ekonomije.
Prethodnih sedmica uvjerili smo se u suprotno – najboljim odgovorom na krizu javnog zdravlja širom svijeta pokazuju se rješenja zasnovana na solidarnosti, opštem interesu, javnim ulaganjima i smanjenje potrošnje. Čak i u samom okolišu ima naznaka da je ograničenje ljudskog uticaja blagotvorno – u mnogim gradovima je zrak čistiji no ikad u zadnjih nekoliko decenija.
“Lekcije iz ove epizode historije čovječanstva, koliko god zastrašujuća pandemija bila, ukazuju na mogućnost neke drugačije budućnosti, bolje i za okoliš i za ljudsko društvo. Ne smijemo dopustiti da mi u BiH, umjesto da učimo nove, ponavljamo stare lekcije u kojima je svaka kriza prilika za bogaćenje manjine na štetu većine koja pri tome nema mogućnost da javnim okupljanjem iskaže svoje nezadovoljstvo i zabrinutost”, zaključio je Podić i u povodu Dana planete Zemlje, 22. aprila.
