Prikupljanjem podataka kroz ihtiološka istraživanja i sastancima u sklopu projekta o očuvanju stenoendemske vrste ribe ‘prikanac’ na Mostarskom blatu došlo se do saznanja o značajnom smanjenju brojnosti te vrste, priopćeno je u petak iz WWF-a Adria.
Usporedbom sa sličnom situacijom endema na Popovom i Livanjskom polju neminovno je, kako navode, da će ‘prikanac’ sasvim nestati ili će brojnost toliko opasti da će otići u zaborav.
Flora i fauna Mostarskog blata, kako je istaknuto, obiluje endemskim vrstama, od biljnog svijeta, ptica, pa sve do riba gdje ubrajamo i ‘prikanca’, koji je uvršten na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava, te ‘vijuna’ koji je još nedovoljno istražena vrsta.
“Izgradnjom i puštanjem u rad hidroelektrane HE Mostarsko Blato (2010. godine) i dodatnim radovima na izgradnji ceste znatno je smanjeno stanište prikanca koji od siječnja do svibnja obitava u poplavljenom području polja, dok ostali dio godine živi u podzemlju. Tako se prikanac pridružuje podužoj listi vrsta koje su ugrožene zbog nesavjesnog rada postojećih i izgradnje novih hidroelektrana”, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adria.
Podaci o ribolovu na Mostarskom blatu datiraju iz registra Osmanlijskog carstva 1585. godine, a lov na prikanca utkan je u tradiciju stanovništva Mostarskog blata kroz lov na krto, pravljenje drvenih lađa za plovidbu blatom te lov biljkom divizbovinom (narodni naziv „mlič“). Sva ta tradicija koja odražava identitet stanovnika Mostarskog blata uskoro će nestati s prikancem, navode iz WWF-a Adria.
“Na području Popovog i Livanjskog polja do 1970. godine postojala je velika brojnost malih endemskih riba sličnih prikancu koje su korištene u prehrani lokalnog stanovništva, a to su prvenstveno oštrulj (Aulopyge huegelli), podbila (Chondrostoma phoxinus) i drlja (Scardinius dergle) u vodama Livanjskog polja i popovska gaovica (Delminichthys ghetaldii) u Popovom polju. Izgradnjom hidroelektrana i isušivanjem polja sedamdesetih godina prošlog stoljeća populacija tih vrsta riba u vodama Livanjskog polja se drastično smanjila, a u Popovom polju gotovo nestala” kazao je profesor s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Jerko Pavličević.
Kroz projekt o očuvanju prikanca (lat. Phoxinellus pseudalepidotus) koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF) u narednom periodu uraditi će se prezentacija pravne analize za zaštitu prikanca na Mostarskom blatu i prezentacija dosadašnjih terenskih istraživanja. Sljedeće godine slijede dodatna istraživanja kako bi procijenili trenutnu brojnost ove izuzetno važne vrste te kako bi se izradio akcijski plan za njenu zaštitu, stoji u priopćenju.
