Bosna i Hercegovina dio je projekta Zimskog prebrojavanja ptica vodenih staništa (International Waterbird Census IWC) koje se provodi u preko 100 zemalja širom svijeta s ciljem utvrđivanja veličine i dinamike populacije ptica močvarnih i vodenih staništa, piše Anadolu Agency (AA). Programom koji se u BiH provodi od 7. do 20. januara koordinira Ornitološko društvo “Naše ptice” s članovima partnerskih organizacija iz Banje Luke (Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i Centar za životnu sredinu), Trebinja (Centar za održivi razvoj i ekologiju), Čapljine (Lijepa Naša) i Tomislavgrada (Naša baština).
Prema riječima predsjednika Ornitološkog društva “Naše ptice” Dražena Kotrošana, u parku prirode i ptičijem rezervatu Hutovo blato planirano je prebrojavanje ptica u kojem će, pored ostalih, učestvovati i rendžeri Parka prirode Hutovo blato, a to će ujedno biti i praktični dio radionice koja se održava u sklopu projekta “Improving the Managment of Hutovo blato Nature Park” koji finansira CEPF.
“U Bosni i Hercegovini nastojimo svake godine da pokrijemo što veći broj vodenih površina. U ovoj godini planirano je da se prebrojavanje vrši na rijekama Miljacka, Željeznica, Bosna, Lašva, Neretva, Trebišnjica, Buna, Sava, Vrbas, Pliva, na ribnjacima Bardača, Saničani i Prnjavor, Hutovom blatu, Mostarskom blatu, Dabarskom polju, Fatničkom polju, močvari Tišina, Bilećkom i Buškom jezeru. Realizacija će ovisiti od dostupnosti određenim lokacijama (npr. ribnjacima), kao i od vremenskih prilika”, kazao je Kotrošan u razgorovu za Anadolu Agency (AA).
Prebrojavanje prica, kako je istakao, obično se vrši prvog vikenda u januaru, ali u Bosni i Hercegovini zbog malog broja posmatrača ptica, prebrojavanje će se vrštiti do kraja mjeseca januara.
“Prebrojavanje u januaru je izabrano iz razloga što je do tog perioda završena jesenja migracija ptica vodenih staništa, koja u našim krajevima svoj vrhunac dostiže u prvoj polovini decembra, dok već u februaru; započinje proljetna seoba i formiranje parova za gniježdenje“, kazao je.
Kada je riječ o prebrojavanju ptica, Kotrošan dodaje kako se za ovu priliku koristi specifična metodologija koja je prilagođena područjima na kojima se vrši.
“Tako se prebrojavanje može vršiti metodom brojanja iz tačke kada s određenih lokacija (njih nekoliko) pokrivate cijeli teritorij i prebrojavate sve ptice koje vidite. Drugi način je metod linijskog transekta kada prelazite određeni put (pješke, u kolima ili u čamcu, ovisno od terena gdje se nalazite) na kojem prebrojavate ptice koje su vam dostupne za vidjeti”, kazao je.
Kada je riječ o brojanju ptica u Hutovom blatu, za to područje koristi se metod prebrojavanja iz tačke. Broje se sve močvarne vrste i grabljivice, a podaci se potom unose u formular koji pored vrsta i broja jedinki za svaku vrstu sadrži i dodatne podatke o vremenskim prilikama, načinu brojanja, da li ima uznemiravanja ptica, npr. od strane krivolovaca.
Prikupljanje ovakvih informacija, kako je kazao Kotrošan, omogućava monitoring stanja populacije vodenih ptica tj. praćenje promjena u brojnosti i distribuciji pojedinih vrsta, bolje poznavanje manje poznatih vrsta.
“Vodene ptice su odlični indikatori stanja vodenih staništa, a njihovo redovno praćenje pomaže u određivanju prioritetnih vrsta i lokaliteta od koje treba zaštiti. Na kraju, malo-pomalo, iz godine u godinu i svakom novom informacijom, kroz ovu akciju se podiže svijest javnosti ne samo o ljepoti već i važnosti močvarnih vrsta ptica i potrebi zaštite njihovih staništa.”
Posmatranje ptica ove vrste je na margini, a tome u prilog ide i činjenica kako je u BiH vrlo malo posmatrača ptica, mišljenja je Kotrošan.
“Samim tim je i zimsko prebrojavanje ograničeno na jedan uzak krug ljudi koji su spremni izdvojiti svoje vrijeme da se uključe u ovu akciju. Ove godine smo iznenađeni interesom medija za ovu akciju i po prvi put da možemo reći da je IWC u Bosni i Hercegovini odgovarajuće medijski propraćen. Generalno, javnost, čak i oni koji bi trebali da znaju, vođeni obavezama posla kojeg obavljaju (npr. nadležna ministarstva) slabo su upoznati s ovom akcijom, iako svake godine nastojimo redovno putem medija izvještavati”, dodaje.
Za troškove akcija koje vrše i programe koje provode, još uvijek nemaju podršku institucija unutar BiH, a s nekim sredstvima, kako ističe Kotrošan, uspijevaju se pokriti troškovi goriva te nabavljanje opreme, dvogleda i teleskopa.
“Sve ostalo je je produkt volonterskog rada entuzijasta na terenu i samofinansiranja (sendvič i šolja čaja za ugrijati se). Ipak, pokoja smrzotina ili odležana prehlada je zanemarljivo u odnosu na zadovoljstvo kada vidite veliki broj ptica i pri tome još različitih vrsta. Pozivamo sve zainteresovane da nam se priključe naredne godine u ovoj akciji”, kazao je za AA predsjednik Ornitološkog društva “Naše ptice” Dražen Kotrošan.
