U Banjaluci je organizovana radionica sa ciljem da okupi stručnu javnost, predstavnike bezbjednosnih strukutura i vazduhoplovne industrije radi donošenja što boljeg pravilnika
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) danas je u Banjaluci organizovala radionicu “Upotreba vazduhoplovnih sistema na daljinsko upravljanje”, kako bi čula mišljenja stručnjaka o tome kako bi trebalo da izgleda pravilnik koji će regulisati ovu oblast, javlja Anadolu Agency (AA).
Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose sa javnošću u BHDCA, je rekao da upotreba vazduhoplovnih sistema na daljinsko upravljanje, odnosno dronova u BiH nije regulisana posebnim propisom.
“Cilj radionice je da okupi stručnu javnost, predstavnike bezbjednosnih strukutura, ali i vazduhoplovne industrije da čujemo kakvi su to zahtjevi i očekivanja koja će biti u budućem propisu koji će regulisati ovu oblast. Upotreba ovih letjelica ima velike mogućnosti i široku upotrebu, a sa druge strane potrebno je i zaštititi druge učesnike u vazdušnom saobraćaju, ljude na zemlji, njihovo zdravlje, imovinu, privatnost. Sve to treba da pomiri ovaj propis koji će regulisati ovu oblast”, kazao je Lalović i dodao da su bezbjednosne strukture nadležne za moguću zloupotrebu bespilotnih letjelica.
Istakao je da u proteklom periodu u BHDCA nije stigao ni jedan izvještaj o događajima koji bi mogli narušiti bezbjednost letenja, a koji imaju veze sa upotrebom bespilotnih letjelica.
“Iako ne postoji propis koji reguliše ovu oblast njihova upotreba je definisana Naredbom o pravilima letenja i Pravinikom o odobravanju letova, te odredbama Zakona o civilnom vazduhoplovstvu”, rekao je Lalović i dodao da će pravilnik koji u budućnosti treba da donese BHDCA definisati linije regulacije, odnosno gdje se smiju upotrebljavati bespilotne letjelice, kako, ko ih smije upotrebljavati i u koje svrhe.
Prije početka radionice prezentovane su dvije multirotor letjelice. Bespilotne letjelice mogu se kupiti, ali i napraviti. Imaju više kategorija od koji zavisi i njihova cijena, pri čemu su najjeftinije igračke koje koštaju oko 100 KM, dok gornja granica cijene ne postoji. Bespilotne letjelice koriste se za razne namjene kao što je snimanje, izviđanje, pretraga, spašavanje, dostava, za zaprašivanje u poljoprivredi…
Jurica Kolobarić, predsjednik Aerokluba Mostar, koji je današnjoj radionici prisustvovao kao opunomoćenik Aerosaveza BiH smatra da bi pravilnik koji će biti donesen trebalo da reguliše da ljudi koji se bave ovom profesijom budu obučeni, odnosno da znaju šta rade i kako lete.
“Ovdje smo da bi se sačinio pravilnik kojim će se regulirati i oblast uopće korištenja ovakvih stvari u ovakvim okolnostima, u urbanim sredinama. U zemljama okruženja to je strogo definirano pravilnikom o korištenju takvih letjelica gdje je uglavnom definirano da operater mora biti obučen, a ko će kod nas obučavati treba definirati”, rekao je Kolobarić.
Objasnio je da se radi o multirotor letjelicama jer je dron termin preuzet iz engleskog jezika “odnosno američkih filmova gdje se to odnosi na vojnu bespilotnu letjelicu koja raketira udaljeni cilj”.
