Londonski dnevnici detaljno izvještavaju o znanstvenom dostignuću koje bi čovječanstvu u budućnosti trebalo osigurati više hrane – genetičari su napravili genetsku kartu pšenice i time otvorili mogućnost stvaranja novih sorti te žitarice koje će donositi veće prinose.
Dnevnik The Independent na naslovnoj stranici ocjenio je da je riječ o najvećem napretku u proizvodnji žita još otprije 10 tisuća godina kada su prvi ratari počeli da ga siju. Britanski znanstvenici koji su mapirali gene pšenice svoje rezultate neće držati u tajnosti. Objavit će ih na internetu, pa će stručnjaci koji rade na razvoju novih sorti pšenice, diljem svijeta, odmah moći koristiti ovo dostignuće kako bi došli do sorti koje su otpornije na bolesti i suše.
Prinos pšenice po hektaru, piše dalje Independent, danas je tri puta veći nego u vrijeme starih Rimljana, ali u posljednjih deset godina prinosi stagniraju, a porast broja ljudi na planeti zahtijeva da se u naredne četiri desetljeća proizvodnja pšenice poveća za 50 posto. Mapiranje gena pšenice bit će od neprocjenjivog značaja za rješavanje problema nestašice hrane u budućnosti, rekao je Independentu jedan od stručnjaka koji je sudjelovao u ovom projektu. List napominje i da genom žita sadrži oko 17 milijardi slova, odnosno simbola azotnih baza koje čine genetski materijal, što znači da je genom pšenice čak pet puta veći od ljudskoga.
(Fena)
