U Ivanici, naselju udaljenom svega nekoliko stotina metara od istoimenog graničnog prijelaza BiH prema Hrvatskoj, gradi se od jutra do večeri: na desetine građevinskih kompanija iz BiH i Hrvatske sa stotinama radnika angažirane su na izgradnji novog apartmanskog naselja, obnovi ranijih kuća uništenih u toku rata, ali i izgradnji novih. Mjesto koje je prije rata imalo oko 300 objekata sada ih ima duplo više, a isto je i sa stanovništvom koje se uduplalo. Ivanica je mjesto koje je već prozvano bosanskohercegovačkim “Beverly Hillsom”…
U Ivanici, naselju udaljenom svega nekoliko stotina metara od istoimenog graničnog prijelaza Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj, gradi se od jutra do večeri, u šta se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA) koja je boravila u tom mjestašcu na krajnjem jugoistoku Hercegovine.
Na desetine građevinskih kompanija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa stotinama radnika angažirano je na izgradnji novog apartmanskog naselja, obnovi ranijih kuća uništenih u toku rata, ali i izgradnji novih. Cijeli prostor Ivanice je veliko gradilište.
Da je tako svjedoči i podatak da smo na Ivanici zatekli Irfana Jašarspahića, iz Kaknja, koji tu boravi mjesecima. U potrazi za poslom iz svoje srednje Bosne došao je u Ivanicu, u Hercegovinu, gdje mjesecima, kako veli, radeći prelazi “sa kuće na kuću”. Važno je, veli Jašarspahić, da se radi, jer u njegovom rodnom kraju u srednjoj Bosni, posla nema. U Ivanici ima i za njega i za mnoge druge.
Ratne ruševine zamjenjuju luksuzne vile
Mjesto koje je prije rata imalo oko 300 objekata sada ih ima duplo više, a isto je i sa stanovništvom koje se uduplalo. Ivanica ima ured mjesne zajednice, dobrovoljno vatrogasno društvo, područnu osnovnu školu, policijsku ispostavu, prodavnicu, nekoliko ugostiteljskih objekata.
Ivanica je mjesto koje je već prozvano bosanskohercegovačkim “Beverly Hillsom”, jer su u završnoj fazi izgradnje na desetine luksuznih vila i apartmana koji su veoma traženi. Zainteresirani kupci se već javljaju, ne samo iz Bosne i Hercegovine već i susjedne Hrvatske i Crne Gore, Srbije, ali i velikog broja država Evrope i svijeta.
Zašto je Ivanica posljednjih godina postala hit mjesto na kojem svako želi za sebe osigurati komadić zemlje: jer se sa nje pruža pogled na Župu dubrovačku i Cavtat. Doslovno, s prozora i balkona velikog broja kuća pruža se nezaboravni pogled na Jadransko more.
Vlasnik objekta u Ivanici, u Bosni i Hercegovini, ima pogled u drugu državu – Hrvatsku i, praktično, na Evropsku uniju. Ispod Ivanice s lijeve strane u neposrednoj blizini su Kupari, Mlini, te Cavtat, najatraktivnija i najpoznatija turistička odredišta dubrovačkog zaleđa.
Naselje je udaljeno svega šest kilometara od središta jadranskog bisera Dubrovnika. Sam grad smješten sa desne strane i sa Ivanice se ne vidi, ali se pogledom može doseći Srđ, uzvisina iznad Dubrovnika, ispod kojeg je smješten dubrovački Stari Grad sa svojim čuvenim zidinama.
Ivanica je nekada bila u sastavu Opštine Trebinje, a po popisu stanovništva iz 1991. imala je 166 stanovnika, koji su većinom bili Srbi. Od Trebinja, nekadašnje opštine, a danas grada u sastavu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, udaljena je 20-ak kilometara.
Rješenje pitanja infrastrukture prioritet
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH 1992.-1995, Ivanica je pripala novoosnovanoj Općini Ravno, u bosanskohercegovačkom entitetu FBiH. Od središta Ravnog udaljena je 50-ak kilometara i nalazi se na samom rubu istočnog dijela općine, koja je, inače, i nastala izdvajanjem tog područja iz nekadašnje Opštine Trebinje.
Naselje je bilo uništeno u toku rata, intenzivniji povratak počeo je posljednjih godina prošlog vijeka (1999. godine), a intenzivnija gradnja od 2005./2006. godine. No, kulminirala je posljednjih godina, prvenstveno zbog blizine Dubrovnika, u kojem je gotovo nemoguće naći neki stambeni objekat po prihvatljivijoj cijeni, kao i činjenice da se nalazi uz samu granicu sa Hrvatskom i EU, i blizine obala Jadranskog mora.
Cijena metra kvadratnog općinskog zemljišta koje je u unutrašnjosti mjesta iznosi 40 KM (oko 20 eura), ali se teško može naći, dok se ono u privatnom posjedu sa pogledom na more penje do vrtoglavih 100 eura po metru kvadratnom. I njega se teško može naći, jer se uglavnom kupuju već završeni objekti ili oni koji su bili izgrađeni prije rata, a u toku sukoba devastirani.
O cijenama nekretnina u samoj Ivanici ne žele govoriti, jer je to kažu, isključivi dogovor između vlasnika i kupaca, odnosno odnosa ponude i potražnje. Ipak, u samom mjestu nisu rijetke table sa natpisima na kojim se naznačava da se objekat prodaje, a na nekim je istaknuta i cijena. Tako objekti u unutrašnjosti koštaju 980 eura po metru kvadratnom. Za one bliže moru cijene su i duplo, a na iznimnim lokacijama i troduplo veće.
Kada bi se riješilo pitanje infrastrukture, navodi u razgovoru za Anadolu Agency Pero Sredanović, potpredsjednik Općinskog vijeća Ravno, koji inače živi u Ivanici, to mjesto tek onda bi doživjelo pravi procvat. Došlo bi do ekspanzije, ne samo u razvoju već i u zapošljavanju.
“Već duže godina sa lokalnim vlastima radimo na rješavanju pitanja vodosnabdijevanja. To je pitanje svih pitanja. Nadamo se da će se uspjeti to ubrzo riješiti sa Dubrovnikom čiji je gradonačelnik izrazio spremnost da pomogne u dovođenju vodovoda iz tog grada u Hrvatskoj. Tada bi se riješilo pitanje i kanalizacije, ali i asfaltiranja puteva. To bi značilo da bi Ivanica tek onda bila još interesantnija za bavljenje turizmom i postala pravo turističko naselje”, naglasio je Sredanović.
Turistički i zdravstveni raj
Stanovnici Ivanice, stalni ili povremeni trenutno vodu skladište u rezervoare: dovlače je cisternama iz susjednog Trebinja ili sakupljaju kišnicu jer svaka kuća ima čatrnju za te namjene.
No, i sada, primjerice ove godine u julu i augustu na Ivanici se bilježio manjak smještajnih kapaciteta, jer su svi kreveti bili zauzeti. Jedna porodica iz Holandije postala je zaljubljenik u Ivanicu pa je umjesto godišnjeg odmora odlučila ostati cijelu zimu.
Ivanica je navodi Sredanović prije rata bila planirana kao zdravstveni centar za plućne bolesnike.
“Na tom lokalitetu se miješa planinska i morska klima. To pogoduje plućnim bolesnicima i asmatičarima: oni se tako dobro osjećaju na Ivanici da ne moraju uzimati ni terapiju. Blizina Dubrovnika i Trebinja čini lokalitet Ivanice ugodnim za smještaj sam od sebe”, naglašava Sredanović.
I Danilo Mandegonja, koordinator za mjesnu zajednicu Ivanica u razgovoru za AA naglašava problem infrastrukture kao onaj koji se treba što prije riješiti.
“Gradnja na Ivanici je počela prije rata, ali su objekti u toku sukoba uništeni. Poslije rata se intenzivnije počinje graditi 2005. na 2006. godinu. I prije smo imali veliki broj izgrađenih objekata ali se on sada udvostručio, kao i broj stanovnika u odnosu na prije rata. Kažu da smo postali bh. Beverli Hils. Imamo interesenata koji žele da kupe ili su već postali vlasnici objekata iz BiH, zemalaj okruženja: Srbije, Hrvatske, Crne Gore, ali i cijele Evrope i svijeta. Cijene žemljišta i objekata zavise od pogleda: da li je u pitanju unutrašnjost ili onaj na more”, navodi Mandegonja.
Osim što se na Ivanici grade novi objekti, ima i onih koji su i ranije postojali i još uvijek čekaju na obnovu. I za devastirane objekte ima interesenata. Domaćini nam pokazuju kuću koja je prošle godine bila u ruševnom stanju. Dobila je novog vlasnika i sada je potpuno obnovljena i izgrađena.
Na Ivanici nema nezakonite gradnje
U Općini Ravno vode brigu da na Ivanici bude sve u skladu sa propisima i nadaju se da će to mjesto, između ostalog, biti generator njihovog ubrzanog razvoja.
Predsjedavajuća Općinskog vijeća Ravno Stana Burić istakla je u razgovoru za Anadolu Agency kako se inicijativa za izgradnju Ivanice kao turističko – ugostiteljskog kompleksa pojavila već samim osnivanjem općine Ravno, 1998. godine, od kada se izgradnja na tom području prati u kontinuitetu.
“Ivanica se razvija sukladno našem prostornom planu, sukladno zakonskim propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH, tako da na Ivanici nemamo nezakonite izgradnje. A, gradnja Ivanice s obzirom da je ona na osam kilometara od Dubrovnika je dosta interesantna svim investitorima. Tako Ivanica kao naš lokalitet, naš gradić na jugu naše općine ima kompletnu podršku Općinskog vijeća”, istakla je Burić.
Ona je istakla kako je Općina Ravno preuzela prostorni plan Ivanice, jer je on rađen prije rata, još dok je tim područjem “gospodarila općina Trebinje”.
Stana Burić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Ravno, navela je da je “prva izgradnja je počela prije rata: međutim, kako je Ivanica poslije rata pripala općini ravno, onda se tu provode pozitivni zakonski propisi FBiH i sve odluke Općinskog vijeća Ravno”.
“Ivanica će vući razvoj ovog jugoistočnog dijela Hercegovine tako da je i država već to prepoznala kroz otvaranje jednog graničnog prijelaza koji je robni. Na Ivanici se razvijaju uslužne djelatnosti, a to je turizam i druge koje ne zagađuju taj prostor koji je kraški i nalazi se iznad Dubrovnika i rijeke dubrovačke. Mi također, pratimo i zaštitu prirode”, istakla je Burić.
Osim Ivanice naglasila je da je u općini Ravno planirano još nekoliko lokalitete na kojem se planira izgradnja poslovno-stambenih objekata.
Blizina mora i granice razvojna šansa Ravnog
Sličnog stava je i načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović. On je u razgovoru za Anadolu Agency istakao da je “sukladno prostorno – planskoj dokumentaciji i ukupnim planovima razvoja općine, južni dio općine Ravno, širi prostor Ivanice planiran kao veći turističko – ugostiteljski kompleks”.
“Tu su planirana turistička naselja sa luksuznim sadržajima: vilama i apartmanima, ali jednako tako i puno većim i sadržajnijim objektima. Na neki način to bi osiguralo razvoj općine i upošljavanje i radna mjesta. Preduvjet za bilo kakvu izgradnju je infrastruktura. Nažalost, danas je Ivanica koju je općina Ravno naslijedila, poslije Daytona bila sa veoma lošom infrastrukturom: nema ni vodoopskrbu ni odvodnju ni prometnu komunikaciju. Jedino ono što je do sada urađeno jeste elektro mreža. Ono što sada općina Ravno intenzivno radi jeste rješavanje vodoopskrbe i odvodnje. To pokušavamo riješiti sa Hrvatskom, odnosno županijom i gradom Dubrovnikom, kako bismo se osigurali minimalni preduvjeta za ljude koji gore žive i buduće projekte, ali jednako tako i zaštitu podzemlja – izvorišta Omble odakle se vrši vodoopskrba Grada Dubrovnika”, naglasio je načelnik Šimunović.
On je izrazio nadu kako će projekat biti prepoznat i potpomognut jednako tako od Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se riješio problem kao cjelina.
Čitav prostor Općine Ravno od samog mjesta do Ivanice je udaljen pet do 25 kilometara od mora cijelom dužinom i kao takav otvara, naglašava načelnik Šimunović velike mogućnosti: od ruralnog razvoja – poljoprivrede i stočarstva.
“Nadam se da će to mnogi prepoznati kao potencijal za investicije. Imamo već ljudi koji su došli i ulažu, ali ja se nadam da će to biti u narednom periodu još intenzivnije”, istakao je Šimunović.
Načelnik Općine Ravno navodi da je nakon ulaska Hrvatske u EU i reguliranjem novog načina prometa na graničnim prijelazima intenziviran promet kroz prostor općine te da je to razvojna šansa za sve pogranične općine, pa tako i Ravno koja sa EU, odnosno Hrvatskom graniči u dužini od oko 70 kilometara. U saradnji sa razvojnim agencijama nastoje stoga što kvalitetnije se pripremiti za apliciranje na projekte evropskih fondova.
