Kamate u BiH najniže u regiji

- Advertisement -

Prosječna aktivna kamatna stopa u BiH prošle je godine iznosila 7,93 posto, što je gotovo jednako prosjeku Eurozone, gdje je iznosila 7,54 posto. Prema podacima International Financial Statistics-a (FIS), BiH ima najnižu prosječnu aktivnu kamatnu stopu u odnosu na zemlje regiona. Nakon BiH, najnižu prosječnu aktivnu kamatnu stopu lani je imala Litvanija, i to od 8,39 posto, Estonija 9,39 posto, Makedonija 10,7 posto, Bugarska 11,34 posto, Hrvatska 11,55 posto, Kosovo 14,09 posto, Rumunija 17,28 posto, a Srbija je 2008. godine od 18,11 posto.

Kako navodi portal Beta.ba, u periodu 2005. – 2008. godina prosječna aktivna kamatna stopa u BiH konstantno je padala. Godine 2005. iznosila je 9,61 posto, 2006. godine 8,01 posto, 2007. godine 7,17 posto, a 2008. godine je bila najniža i iznosila je 6,98 posto.

Rast u Eurozoni

Dok je prosječna aktivna kamatna stopa u BiH u ovom četverogodišnjem periodu padala, u Eurozoni je rasla. Godine 2005. iznosila je 6,74 posto, 2006. godine 7,24 posto, 2007. godine 8,03 posto te 2008. godine 8,58 posto. Iz toga se vidi da je prosječna aktivna kamatna stopa u Eurozoni prošle godine pala u odnosu na 2008. godinu, dok je u BiH porasla.

Kada su u pitanju zemlje regije od 2005. god 2008. godine prosječna aktivna kamatna stopa se različito kretala. Na primjer u Hrvatskoj je u 2005. godini iznosila 11,19 posto da bi u 2006. i 2007. godini pala na 9,93 i 9,33 posto, a u 2008. porasla na 10,07 posto te trend rasta nastavila i u prošloj godini.

PROČITAJTE JOŠ:  Na času fizičkog nastavnici pala plafonjera na glavu

U Srbiji je ta stopa u 2005. godini iznosila 16,83 posto, u 2006. je pala na 16,56, u 2007. godini drastično pala na 11,13 posto, a da bi u 2008. godini naglo porasla i iznosila 18,11 posto. U Makedoniji je kamatna stopa u periodu od 2005. godine do 2008. padala te kao i u BiH prošle godine zabilježila rast.

Komentirajući tako nizak nivo prosječne aktivne kamatne stope u BiH Michael Mueller, generalni direktor Raiffeisen banke BiH u razgovoru za portal Beta.ba kaže da za to postoji nekoliko razloga. Prema njegovom mišljenju, pored dobro uređenog i funkcionalnog bankarskog sistema u BiH, ovako niskom nivou aktivnih kamatnih stopa ili kamata na kredite doprinijela je i jaka konkurencija.

„Za zemlju ove veličine u BiH posluje previše banaka. To je dovelo do jake konkurencije, a jaka konkurencija vrlo često ide ispod cijene“, kaže Mueller i ističe da su kamatne stope ovako niske i zbog jakog pritiska na banke preko medija i sudova.

„Taj pritisak je doveo i do nekih nezdravih situacija, pa su neke banke u prošloj godini poslovale s gubicima. U dužem periodu postaje vrlo upitno koliko je bankama zanimljivo da nastave poslovanje u ovoj zemlji. Za Raiffeisen banku BiH to nije upitno. Mi zauzimamo lidersku poziciju i tu smo da ostanemo, ali ćemo se morati potruditi da održimo određeni nivo profitabilnosti, da bi se našim investitorima, Raiffeisen grupaciji, uopće isplatilo da ostanemo ovdje“, kaže Mueller.

PROČITAJTE JOŠ:  Nasilje u porodici: Prijetio bivšoj ženi da će ubiti nju i djecu

Drastičan pad

On dodaje da bez obzira na pad profitabilnosti banke neće podizati kamatne stope na kredite te da će profit pokušati povećati spuštanjem pasivnih kamatnih stopa. „Ako uporedite nivo pasivnih kamatnih stopa početkom prošle godine i početkom ove godine vidjet ćete da su one bitno niže. Ako, također, pogledate aktivne kamatne stope s kraja prošle godine vidjet ćete da su i one polako počele padati. Ja, ipak, ne bih očekivao nikakav drastičan pad, ali očekujem da se sadašnji nivo stabilizira te da se možda do kraja godine, zavisno od privrednog rasta i intenziteta krize, još lagano spuste“, kaže Mueller.

„Da je prosječna aktivna kamatna stopa u BiH u usporedbi s Eurozonom i regijom zaista niska u ovoj zemlji niko ne želi čuti, ali to je činjenica. Ipak, prosječne kamatne stope treba uzeti s rezervom jer one uvijek pokazuju neku tendenciju“, tvrdi Mueller i dodaje da je to dokaz da banke nisu uradile sve što se prošle godine o njima pisalo u medijima nego da su se zaista morale prilagoditi tržišnim uslovima. Ističe da je potpuno jasno da nijedna banka ne očekuje neku ogromnu zaradu, ali da očekuje da se vrati na neku bazičnu, pristojnu profitabilnost, koja daje dovoljan povrat na kapital, kojim mogu pokriti rizike.

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Ovo su najbogatiji ljudi u BiH

Portal BiznisInfo.ba je sačinio je listu najuspješnijih preduzetnika pa...

Nastavlja se blagi pad cijena goriva u BiH: Benzin od 3,22 KM, dizel od 3,41 KM po litru

Nastavlja se bilježiti blagi pad cijena goriva na benzinskim...

U Neumu zadovoljni predsezonom, ali nedostaje radne snage

U jedinom bh. gradu na moru su zadovoljni predsezonom...

30 milijuna eura potpore Zapadnom Balkanu za sedam godina

SARAJEVO - Povjerenik EU-a za proširenje Olivér Várhelyi poručio...

Struktura nezaposlenih osoba u FBiH nije povoljna

SARAJEVO - U Federaciji BiH struktura nezaposlenih osoba nije...