Business

Kozarić: U BiH je previše banaka

0

Kozarić: U BiH je previše banaka, Life.baKako su hrvatske banke, direktno ili indirektno, kroz matične banke povezane s bankarskim sistemom Bosne i Hercegovine, situacija na tom tržištu bitna je i za njihovo poslovanje.

Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH govorio je, između ostalog, za Poslovni.hr o stanju u finasijskom sektoru, posebno u bankarstvu BiH, potencijalnim rizicima i reformama koje će biti nužno napraviti.

U BiH je zabilježen rast nekvalitetnih kredita od 7,1 posto i to je jedan od potencijalnih rizika za bankarski sektor. S druge strane, banke su u krizi promijenile svoje ponašanje i više se orijentirale na depozite, nego na plasmane. To je razlog rasta pasivne kamatne stope (na depozite), što negativno utiče na aktivnu kamatnu stopu (na kredite). Također, banke su pooštrile uvijete za dobivanje kredita, pažljivije upravljaju rizicima. Nisu, dakle, prestale s kreditiranjem, ali su ipak značajno smanjile sredstva za zajmove.

S druge strane, lani je prvi put čak devet banaka zabilježilo gubitke, što jasno govori da će one morati pokrenuti kreditnu aktivnost, jer im je to glavni izvor prihoda. Važno je, međutim, da je bankarski sektor zadržao povjerenje građana, jer je krajem 2008. povučeno 800 miliona KM depozita, da bi u oktobru 2009. oko 600 miliona KM bilo vraćeno u finansijske kanale.

POSLOVNI: Dosta je i pritužbi na rad banaka. Kreditni jemci se žale da su prevareni, a korisnici kredita na povećanje kamata na kredite u otplati?

KOZARIĆ Tačno je da ima dosta pritužbi onih koji servisiraju svoje kredite, ali i jemaca koji često moraju otplaćivati tuđe kredite. No, isto tako, banke nisu socijalne ustanove i one vode računa, jer imaju odgovornost i prema svojim osnivačima i prema depozitarima, o svakom plasiranom feningu. Dakle, istina je kako trenutno postoji loša medijska slika banaka, ali ja nemam dvojbu da je bankarski sektor odigrao vrlo važnu ulogu u poslijeratnoj ekonomiji BiH. Nekih 14 milijardi KM je plasirano u ekonomiju BiH, sedam milijardi realnom sektoru, sedam milijardi građanima, a zaduženje po građaninu iznosi oko 1.800 KM. I to je sve urađeno preko poslovnih banaka, jer nema niti jedne ekonomije bez zdravog bankarskog sektora. Možemo reći da je naš bankarski sektor zdrav i za sada stabilan, ukoliko se nešto ne pogorša na širem području, što ne očekujemo.

POSLOVNI: Zbog ekonomske krize sve je manje mogućnosti za kvalitetne kreditne plasmane. S druge strane, sve su učestaliji zahtjevi za ukidanje jemaca kao instrumenta osiguranja. Što mislite o tome?

KOZARIĆ Jemac kao jedan od instrumenata osiguranja kredita nije prisutan toliko na zapadu, kao kod nas, jer se tamo garantuje uglavnom svojom imovinom, kreditnom poviješću, zaposlenjem. S druge strane, jemci moraju znati da pismenim pristankom da budu jemci imaju gotovo iste obveze kao i glavni dužnik. Ono što se ranije događalo je da su ljudi vrlo lagano i bez ozbiljnijeg promatranja svih tih rizika ulazili u takav odnos, a to im se sada vraća kao bumerang. Činjenica je da većina tih ljudi nije pročitala ugovore i ne znaju tačno klauzule iz ugovora i zbog toga danas imaju probleme.

Mi smo uvođenjem kreditnog registra snimili pravo stanje stvari i tek smo tad vidjeli da su neki ljudi uzimali i po pet-šest kredita, a isto toliko puta su neki ljudi bili jemci, što jasno govori da nisu mogli servisirati te svoje obveze. Sada im je netko drugi kriv, ali mislim da krivica stoji na strani jemaca, jer su olako prihvatali obveze

LIFE:  Njemačka traži rješenja za nedostatak osoblja na aerodromima

POSLOVNI: Zar banke ne mogu koristiti druge instrumente osiguranja plasmana?

KOZARIĆ: Pa to će se vjerojatno promijeniti. Postoji instrument osiguranja povrata kredita koji je vrlo popularan, a to je da se kredit osigura kod osiguravajućih društava i da se isključe jemci. No, dosadašnje obveze jemaca se moraju ispoštovati. Naravno, ja ne opravdavam one koji su iz financijskih institucija zloupotrijebili te poštene ljude, u nekim slučajevima i naivne. Oni moraju odgovarati. Ali, nije u redu da oni koji su pristali šest ili sedam puta biti jemac sada krive nekog drugog. Moraju, prije svega, sebe upitati zbog čega su to napravili. Iznos osiguranog depozita u bh. bankama je 35.000 KM.

POSLOVNI: Je li taj iznos dovoljan da bi se zadržalo povjerenje u bankarski sektor i hoće li se on povećavati?

KOZARIĆ: Tačno je da je iznos osiguranih depozita 35.000 KM. S tim iznosom je pokriveno oko 96 posto malih štediša. Mi smo se odlučili za takozvani step-by-step princip. Nismo se odlučili za davanje obećanja koje vlasti BiH ne mogu ispuniti. Znamo da je u okruženju u nekim slučajevima osiguranje depozita neograničeno, u nekim slučajevima je osiguran depozit do 100 hiljada eura. Nismo išli tim principom jer smo smatrali da su iskustva koja naše štediše pamte još iz ex-Jugoslavije dosta bolna i da BiH ne treba priuštiti još jedno razočarenje svojim štedišama. Potpisali smo garantni fond od 40 miliona eura, koji je podloga povećanju iznosa osiguranog depozita na 45.000 KM, a pred kraj godine očekujemo povećanje na 50.000 KM.

POSLOVNI: Hoće li se nastaviti proces okrupnjavanja bankarskog sektora?

KOZARIĆ: Pa, sigurno je da je postojećih 30 banaka previše za tržište BiH. Nekih desetak banaka bilo bi sasvim dovoljno, ali to je kako ste i sami rekli proces. Evo upravo imamo vijest da UniCredit pregovara o kupnji NLB banke, što znači da će se taj proces prenijeti i na naše tržište, ali i neke druge banke ovdje pokušavaju se spojiti. U BiH samo pet banaka drže više od 80 posto tržišta. Tako da su se već glavni igrači pozicionirali.

POSLOVNI: Šta je ono što trenutno usporava razvoj bankarskog sektora u BiH? Je li to dvoentitetska podijeljenost bankarskog tržišta ili nedostatak nadzora na nivou države?

KOZARIĆ: Uglavnom su banke aktivne u oba entiteta i to nije sporno, ali jest sporno da je nadzor ostao na entitetskoj razini i mislimo da će se tu morati dogoditi reforma kako bi se supervizija podigla na državnu razinu, jer su banke aktivne na cijelom prostoru BiH. To će biti neminovno, jer evo vidimo i u Evropskoj uniji se dogovara jedan nadzornik za kompletan sistem, a posebno zbog toga što su bankarske grupacije prisutne u BiH – UniCredit, Raiffeisen i Hypo – aktivne u cijeloj regiji. Ta prekogranična supervizija je sada ključna. Pokazalo se u ovim kriznim vremenima da je vrlo važna i nužna. S druge strane, je problem nedostatak kvalitetnih klijenata. Ekonomija vapi za sredstvima, a banke imaju sredstava, ali još uvijek nemaju dovoljno razvijeno upravljanje rizicima da bi mogle plasirati ta sredstva najboljim klijentima.(beta.ba)

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!

Comments

Comments are closed.

You may also like