Putovanja

Island: Zemlja vulkana

0

Island: Zemlja vulkana, Life.baNije tako hladno kako se misli. Malo zbog Sjevernoatlantske struje, malo zbog gejzira, a možda najviše zbog tolerantnih ljudi. A vulkani…

Geografski odmaknut od Evrope, daleko na sjeveru, i tek „prekoputa“ Grenlanda, Island se čini kao usamljen otok, okovan ledom na koji su se samo grubi Vikinzi mogli naseliti. Utisci današnjih turista su promijenili sliku ove neobične zemlje: Island nije ni tako dalek, ni tako hladan, ni tako surovo okruženje za život, kako bi čovjek pomislio. Naprotiv.

Tamo se najbolje živi

Organizacija ujedinjenih nacija uvrstila je na Island listu zemalja najpoželjnijih za život. Najvažniji kriteriji za izbor su bili zdravo okruženje (čist zrak, voda, hrana), zdravstena zaštita i svaka druga sigurnost građana, ljudska prava i zaposlenost, te dužina života. Vjerovali ili ne, Island je prva zemlja na svijetu koju biste trebali odabrati kada biste birali najbolje mjesto za život.

Činjenica da je na Islandu najveći aktivni vulkan Evrope, Hekla, nekoga bi uplašila. Međutim, geotermalne aktivnosti na ovom otoku su omogućile da se Islanđani griju prirodno toplom vodom, njihove divlje rijeke daju im obilje ekološki čiste energije, more im daje ribu za koju se još vjeruje da jedan od glavnih izvora dugovječnosti (Islanđani su po dužini života među prvima u svijetu, žene žive u prosjeku 81 godinu, muškarci 76,5).

Islanđani, kojih ima nešto preko 300.000, su od cijelog otoka, površine kao dvije BiH, naselili samo priobalni pojas, načičkavši se najviše u Reykjavik i njegovu okolinu.

Gejziri i vulkani

Island: Zemlja vulkana, Life.baSrce Islanda, gdje se uzdižu visoke planine i gdje se nalazi najveći glečer Evrope, gdje led i kamen vajaju prizore nalik Supermenovom skrovištu na sjeveru, nije moguće nastaniti. I hvala Bogu da nije moguće, jer tu priroda diše na miru, izložena samo očima zadivljenih turista i istraživača. Tamo se odlazi „da se vidi i da se divi“. Na Islandu se mogu vidjeti područja koja kao da nisu od „ovog svijeta“, pa nije ni čudo što su na njima astronauti vježbali spuštanje na Mjesec. Bajkovite su i vulkanske reljefne igrarije koje nazivaju Trolovim katedralama (trolovi su bića kojima je mašta sjevernih naroda naselila utrobu Zemlje, koja je na Islandu vrlo živa i onako).

Prva asocijacija na samo ime Islanda su gejziri, koji su i dobili ime po jednom od tih neobičnih toplih vodoskoka koji se nalazi upravo na ovom otoku – Geysiru. Doista je impresivna slika vruće vode koja hrli nebu i sljeva se u kristalno čistom i bijelom okviru prirode. Međutim, to nije sve. Islandske ljepote su i rijeke na kojima je rafting istinska avantura, vodopadi koji nalikuju na žive planine, među kojima je i najmoćniji evropski – Dettifos. To je i zemlja dubokih jezera,  i zelene padine po kojima se utrkuju vjetrovi i divlji konji. Na Islandu žive i obični galebovi i neobične vrste ptica koje privlače ornitologe odsvud. Tamo se može vidjeti i sjeverna svjetlost i bijele ljetne noći.

LIFE:  Čelnik turističke organizacije UN-a: Rusija napušta organizaciju

Preporod za dan, želja za više dana

Ali, ono što turiste iz Evrope, a naročito iz Amerike privlači, jesu jednodnevni odmori. Već sa aerodroma, oni odlaze u banje. Relaksirani, u hotelu se okrijepe izvrsno pripremljenom hranom i potom idu na cjelonoćnu zabavu na kojima obično sviraju velika svjetska imena. Ujutro odlaze dalje, tvrde, preporođeni kao da su se negdje odmarali deset dana. I požele da i na Islandu provedu koji dan više.

Možda da dođu u vrijeme nekog od njihovih mnogobrojnih festivala, koji često imaju vikinšku scenografiju. Na ljetnom, može se vidjeti na desetine glumljenih bitaka, mačevanja živopisno kostimiranih muškaraca i na tren će vam se učiniti da ste na nekom setu „Gospodara prstenova“. Zimi je, pak, jedan od najvažnijih praznika islandske kulture – thorramatur, kada se jedu posebna jela, poput ajkulinog mesa, glavuše, iznutrica, krvavice, sušene ribe, sušenog mesa i crnog hljeba. To su narodna jela koja se svojim okusima i snagom sasvim uklapaju u vikinško ozračje i festivala i zemlje. A dosta se i popije. Zanimljivo je da je do 1989. godine, pivo na Islandu bilo zabranjeno. Od tada se pije slobodno, a 1. marta slave i praznik ovog pića – Dan piva.

Björk

Island: Zemlja vulkana, Life.baMlada generacija će Island, prije nego sa bilo čim, povezati sa Björk. Rođena je 1965. godine u Reykjaviku kao Björk Gudmundsdottir. Njena je domovina značajno utjecala na muziku koju komponuje i pjeva, na tekstove koje piše. Ezoteričnost njenog rocka povezuju sa ovom zemljom, koja je baš kao i Björk – kreativnost uodjenuta u tajnovitost. Ova je svestrana umjetnica pokazala da zna i glumiti, odigravši emocionalno i snažno, glavnu ulogu u Oskarom nagrađenom filmu Larsa von Triera, „Plesač u Tami“, za koji je i napisala muziku.

Ravnopravnost

Možda vas, koji ste navikli na makedonska ili ruska prezimena, neće iznenaditi da brat i sestra na Islandu imaju (naoko) različito prezime: recimo, on se preziva Gunnarsson (Gunarov sin), a ona Gunnarsdottir (Gunarova kći), ali to većinu Zapadnjaka iznenadi i smatraju to znakom rodne tolerancije Islanđana. Islanđani su među najtolerantnijim nacijama svijeta i ravnopravnost će vam biti zagarantovana taman da se izjasnite da ste vilenjak i da njegujete nekakvu njihovu imaginarnu kulturu. Godine 2006. u Parlamentu je jednoglasno usvojen zakon o jednakosti istospolnih brakova, po kojemu se par istog spola može vjenčati, usvajati i odgajati djecu.

Dar Zemlje

Island je jedna od rijetkih zemalja svijeta kojoj ne treba ni rat, ni politika, da poveća teritorij. To čini priroda, tj. vulkani. Godine 1968., erupcijom je nastao Surturov otok koji pripada Islandu. Ime je dobio po nordijskom božanstvu vatre, nekoj vrsti islandskog Vulkana ili Hefesta – Surturu. Pravi je podsjetnik i na daleko geološko rođenje samog Islanda i pogled u budućnost Planete.

[nggallery id=58]


Comments

Leave a reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

You may also like