Rori Kenedy, za Oscara nominirana režiserka i dobitnica nagrade Emmy, u dokumentarnom filmu Iznad i još dalje: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu ispituje načine na koje je NASA promijenila viziju naše planete, svemira i nas samih te otkriva buduće NASA-ine planove
Film se nadovezuje na dugotrajnu povijest Diskaverijevih programa o NASA-i i ističe ključnu ulogu Agencije u praćenju zdravlja naše planete. Iznad i još dalje: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu prikazat će se na Discovery Channelu u nedjelju, 14. oktobra u 21 sat.
Ljudska bića, više od bilo koje druge vrste na zemlji, pokreću nezasitna znatiželja i izuzetna mogućnost propitivanja. Potreba za spoznajom duboko je ukorijenjena u naš DNA dok tragamo za odgovorima na vječna pitanja: Od kud dolazimo? Jesmo li sami? Što će se s nama dogoditi?
U sklopu proslave 60. obljetnice NASA-e, Diskaveri ovu povijesnu instituciju koja nas je odvela na Mjesec, na površinu Marsa, i preko ruba sunčevog sistema, ponovno stavlja u središte zanimanja. Dokumentarac Iznad i još dalje : NASA-ino putovanje u sutrašnjicu više je od dirljivog portreta NASA-inih postignuća u svemiru. Film pojašnjava i manje poznata područja djelovanja NASA-e, poput ključne ulogu koju je odigrala u mjerenju zdravlja naše planete. Koliko god daleko otišla, pogled NASA-e uvijek je usmjeren na Zemlju – promatra mora i nebo, ledenjake i pustinje u konstantnom izazovu za očuvanje naše planete.
Rori Kenedi, za Oskara nominirana režiserka i dobitnica Emi nagrade (“Posljednji dan Vijetnama”) režirala je, producirala i bila narator filma IZNAD I JOŠ DALJE: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu koji ispituje neobične načine na koje je NASA promijenila ne samo naš pogled na univerzum, već i našu planetu i nas same.
Predsjednik Kenedi je 1961. godine najavljivao snimku sa Mjeseca i time postavio veliki izazov, izazov koji je uveliko odredio put kojim će NASA ići: „Ovaj program je od nacionalnog značaja,“ rekao je predsjednik Kenedi. „Iako sam svjestan da je u nekoj mjeri ovo čin vjere i vizije, budući da ne znamo kakve nas dobrobiti očekuju.“ Ovim filmom, režiserka Rori Kenedi postavlja pitanje: što se dogodilo s vjerom u ljudsku ingenioznost predsjednika Kenedija, njegovom vizijom i stremljenjima?
Kada pogledamo na posljednjih 60 godina i unaprijed na narednih, IZNAD I JOŠ DALJE: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu istražuje Nasinu posvećenost velikim snovima. Uz veliku mogućnost pristupa Nasinim liderima, naučnicima i astronautima, Kenedi ide iza kulisa najveće svjetske institucije za svemirska istraživanja. Kroz intervjue s inženjerima kao što su Adam Stelcner (koji je vodio misiju na Mars) i astronautima iz Internacionalne Svemirske Stanice kao što su Pegi Vitson (koja drži rekord SAD-a sa 665 dana provedenih u svemiru), film naglašava sljedeću generaciju svemirskih teleskopa, izvrsne prototipe letjelica za Mars, i posljednju riječ tehnike u misijama za dalje istraživanje sunčevog sistema, galaksije i šireg univerzuma. Ipak, iako stremi više i putuje dalje nego ikada, NASA nastavlja da usmjerava svoju tehnologiju u pravcu doma – od rupe u ozonskom omotaču do globalnih klimatskih promjena – u pokušaju da bolje razumije zdravlje naše planete u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Iako neke može iznenaditi, NASA je oduvijek istraživala i svemir i Zemlju. Još 60-ih godina prošlog stoljeća, Apolo 8 pokazao je Nasinu sposobnost da proširi ljudsku perspektivu. U svojoj misiji, ta posada putovala je 240,000 milja tokom tri dana prije nego što im je tamna strana Mjeseca iskrsla na vidiku, nešto o čemu je ljudska vrsta mogla samo sanjati. U filmu IZNAD I JOŠ DALJE: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu, Džim Lovel, astronaut Apola 8 opisuje kako je letjelica, pomičući se oko Mjeseca, po prvi put otkrila cijelu Zemlju iz daljine, i on je iznenada uvidio, „Zemlju kakva stvarno jest: velika oaza u prostranstvu svemira.“
Zaista, došli su da istraže Mjesec a umjesto toga istražili su Zemlju. Od Apolovog Džima Lovela do malo savremenije letjelice i Skot Keli, kući se vraćaju astronauti koji sve više cijene jedinstvenost naše planete, kao i njenu nevjerojatnu krhkost. Nakon što je proveo više od godinu dana na ISS (najvećem objektu napravljenom ljudskom rukom u svemiru, naučnoj laboratorji koja teži preko funti, putuje 17,000 milja na sat i kruži oko zemlje 16 puta dnevno), Keli je rekao, „Ako možemo ovo da uradimo, možemo sve da uradimo. Treba samo da sanjamo o tome, da imamo velike snove, i ostvarimo ih.“
IZNAD I JOŠ DALJE: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu naglašava i ono što nadilazi ljudsko istraživanje svemira, nevjerojatnu ulogu koju imaju roveri i teleskopi, uključujući Curiosity koji je sletio na Mars da bi istražio da li je ta planeta nekada mogla biti pogodna za život. Iako su istraživači znali, prema prethodnim misijama, da je voda nekada postojala na površini Marsa, Curiosity je poslat da dublje istraži, odgovarajući na pitanja da li je voda bila slatka ili slana, kisela ili bazna – onakva kakvu bi ljudi mogli da piju. „Curiosity je odgovorio na naša pitanja i taj odgovor je da“, objašnjava Stelcner. „Staro okruženje bilo je mokro, prije tri i pol milijarde godina, kada je život počinjao na Zemlji, Mars je bio teren pogodan za život.“
Kako Elen Stofan, Nasin glavni naučnik, 2013-2016, objašnjava, „Kada pogledamo spolja, kada razumijemo planete, kada odemo u svemir, mi zaista pokušavamo da pogledamo unazad na sebe i kažemo, „Kako naša planeta funkcionira?“ Činjenica da je Mars nekada bio pogodan za život, baš kao Zemlja, a više to nije, jasno pokazuje kako se planetarna tijela transformiraju.
Sada, više nego ikad, NASA koristi svoje izvanredne alate da pogleda Zemlju iz svemira. Ako je predsjednik Kenedi jednom postavio Nasin cilj na Mjesec, Rori Kenedi tvrdi da je danas hitan cilj agencije podjednako jasan – da izvještava o zdravlju naše planete. S više od 19 različitih satelita koji proučavaju Zemlju, s letjelicama i timovima na zemlji, NASA može vidjeti gotovo svaki aspekt zemljinih sistema iz direktnih mjerenja, podataka koji kruže godinama i desetljećima. To je obiman globalni pregled nevjerojanto složene planete.
Od Antarktičkih ledenih kapa koje se rapidno tope, do izbjeljivanja i umiranja koraljnih grebena, podaci koje je NASA sakupila vitalni su za razumijevanje ljudske vrste. U susret današnjim izazovima, NASA nam nudi izvještaj promjena kroz koje prolazi planeta i prijetnje koje se nam predstoje čini kristalno jasnima.
IZNAD I JOŠ DALJE: NASA-ino putovanje u sutrašnjicu je režirala i producirala Rori Kenedi, Mark Bejli je producirao, Kler Taker i Pet Bisketi, Mark Bejli i Don Klezi su pisali. Za Diskaveri: producenti supervizori, Džon Bardin i Aleksandra Mos, izvršni producent je Džon Hofman
Rori Kenedi, režiserka/producentica/naratorica
Rori Kenedi je jedna od najplodnijih američkih režiserki. Nominirana za Oskara i dobitnica Emi nagrade, rad režiserke i producentice Kenedi, bavi se nekim od najznačajnijih problema današnjice – siromaštvom, političkom korupcijom, obiteljskim zlostavljanjem, ovisnostima, ljudskim pravima i mentalnim bolestima. Kenedi je napravila preko 30 priznatih dokumentaraca. Njeni filmovi su se pojavljivali na HBO, PBS, Lajftajm TV, A&E, Kort TV, Di Oksidžen Netvork I TLC.
Kenedi je posvećena aktivistkinja koja se nastavlja boriti za društvenu pravdu i ljudska prava. Ona nastavlja aktivno govoriti i nedavno je bila glavni govornik u seriji raznih predavanja, univerzitetskih događaja i društvenih organizacija.
Čarls Bolden, NASA administrator, 2009-2017
Major General Čarls Frenk Bolden Junior nominiran je od strane predsjednika Baraka Obame i potvrđeno od strane Senata SAD-a kao 12. Administrator Nacionalne Aeronautike i Svemirske Administracije (NASA).
U Nasi, Bolden je preko 30 godina nagledao sigurnu tranziciju svemirskih letjelica, prateći razvoj potpune utilizacije ISS-a i tehnološkog razvoja aeronautičkih tehnologija.
Adam Stelcer, glavni inženjer, NASA Laboratorija
Nagrađivani naučnik, karizmatičan pripovjedač s doktoratom iz inženjerske fizike, Adam Stelcner je simultano prepoznat kao jedan on Nasinih najgenijalnijih naučnika i kao jedinstvena ličnost.
Tokom deset godina, Stelcer je nadgledao tim inženjera koji je dizajnirao, testirao i retestirao revolucionarni „nebeski kran“ sistem slijetanja koji je uspješno postavio Curiosity rover na površinu Marsa 2012. godine.
Elen Stofan, glavni naučnik Nase, 2013-2016.
Dr Elen Stofan je nekadašnji glavni Nasin naučnik (2013-2016), ujedno i glavni savjetnik za Nasinu administraciju za sve naučne strategije i planove.
Pegi Vitson, astronaut ISS i svemirskih letelica
Dr Pegi Vitson drži rekord SAD-a sa 665 dana provedenih u svemiru, što je stavlja na osmo mjesto liste boravaka u svemiru.
