Kada je 14. februara 1984. godine, na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, osvojio srebrnu medalju, prvu i jednu zimsku olimpijsku za tadašnju Jugoslaviju, Jure Franko nije ni sanjao da će ga Sarajevo toliko zavoljeti. Čak ni do danas kaže, nije shvatio kako to “Sarajevo voli Jureka više od bureka”, kako su uzvikivali navijači nakon njegovog sportskog pothvata.
“Ovdje mi je drugi dom, ili nakon 1984. i prvi dom. Kao što sam to već više puta i rekao, ja sam ovdje rođen drugi put. Kako porodica ne bi svog sina voljela i isto tako sin svoju porodicu?”, rekao je Franko u intervjuu za Anadolu Agency (AA).
Kako izgleda biti prvi osvajač olimpijske medalje za Jugoslaviju za njega je teško pitanje, ali najteže je biti prvi, kazao je Franko. On je dodao da je imao sreće biti prvim osvajačem medalje, ali vjeruje da se i više odličja moglo osvojiti.
“No, nakon raspada naše bivše države, ako pogledamo koliko je toga još bilo osvojeno sa Janicom Kostelić, Matejom Svet, i drugim skijašima… Dosta toga. Sada je u Sloveniji Tina Maze, za koju se nadamo da će oboriti srebro i da će iz toga doći zlato”, kazao je Franko.
Trideset godina nakon Olimpijade u Sarajevu osjeća se odlično. Tvrdi da promjene zbog rata koji su se dogodile primjetne su u bh. prijestolnici. Ipak, Franko ističe da nije toliko važno kako je izgledalo Sarajevo prije 30 godina, već da se Sarajevo sjeća danas kako je jednom bilo na vrhu svijeta.
“I kako to još uvijek može. Ljudi su isti, planine su iste i uvjeti su isti. Baš to i ta kandidatura za EYOF 2017 mislim da je prvi korak u pravom smjeru, kako bi Sarajevo došlo do onog veličanstvenog Sarajeva od prije 30 godina. Mislim da se sve radi u pravom smjeru, kako bi se došlo do toga što je Sarajevo bilo. Pošto je to već bilo, znači da može biti tako ponovo”, pojasnio je Franko.
Olimpijada mladih je mini olimpijada, koja nije na velikoj pozornici poput Olimpijskih igara, pojasnio je Franko, no to znači da će objekti pravljeni za ZOI 84 u Sarajevu ponovno oživjeti. Za postizanje ponovnog uspjeha i sjaja najvažniji su, prema njemu, ciljevi. Kao najbolji primjer za to navodi Kosteliće, te svoju porodicu.
“Mi smo primorci, nismo bili vezani za planine, ali ipak smo uspjeli doći do skijaške medalje. Gdje postoji volja, postoji i način. Treba to slijediti i sigurno će se doći do rezultata”, rekao je Franko.
Pored volje, svakako je potrebna i finansijska podrška. Da bi jedna zemlja imala kvalitetne skijaške timove, Franko ističe kako je to već malo veći finansijski zalogaj.
“Za individualca nisu veći zalogaji finansijski, već individualni. Ono što se pojedinci odluče da naprave, onda se sve podredi tome. U skijaškom sportu je oprema ona koja je skupa, ali može se i tu naći put, u dogovoru sa sponzorima, proizvođačima. Brali smo gljive na planinama, prodavali smo ih u Italiji, švercali preko granice, i sa tim italijanskim lirama smo ustvari finansirali naše treninge i skijanje u Italiji, Austriji i Sloveniji”, govorio je kroz smijeh Franko.
Iako još uvijek nije dobio zvaničnu pozivnicu za obilježavanje 30. godišnjice od održavanja Zimskih Olimpijskih igara, Franko kaže da bi rado došao naredne godine u Sarajevo.
“Nadam se da ćemo moći sve iskoordinirati. Nemam ni ja više vremena kao nekad. Danas se Jure Franko bavi svojom djecom, što je prva i glavna stvar. Nakon toga ima malo posla, a malo za srce i dušu i pomoć ženi su teatar i pozorišne produkcije, malo da se nasmijemo”, kazao je Franko.
Nikada nije mogao shvatiti kako ga to Sarajlije vole više od hrane, kao i ko je smislio skandiranje „volimo Jureka više od bureka“.
“Baš sam razgovarao sa kolegama Francuzima, koji su rekli da u Francuskoj nikada niko ne bi tako nešto rekao, pošto hranu i piće previše vole, te da u Francuskoj tako nešto ne bi nikada prošlo. U Sarajevu je prošlo i to je meni još uvijek jedno veliko pitanje, kako je to neko mogao smisliti. Ako su tu bili Nadrealisti u to vrijeme, jasnije mi je”, zaključio je Franko.
