Poligraf i/ili poslovna etika

- Advertisement -

Incidenti u biznisu su svakodnevnica. Nekada rezultiraju većim a nekada manjim finansijskim gubicima. Međutim, reputacijski rizik koji iza sebe ostavljaju nepredvidiv je i može imati nesagledive posljedice po ukupno poslovanje. Jesu li se i kako mogli spriječiti, pitanje je koje muči većinu vlasnika i direktora kompanija.

Dr. Dragomir Keserović, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjoj Luci, krajem prošle godine za medije je ispričao zanimljiv slučaj. Naime, vlasnik jedne benzinske pumpe u BiH primijetio je da mu neko duže vrijeme potkrada pazar. Od trojice zaposlenih radnika, koji su imali doticaj s novcem, najviše je sumnjao na jednog. No, nije ga želio optužiti bez očitih dokaza niti staviti u nezgodan položaj, pa je odlučio svu trojicu odvesti na poligrafsko ispitivanje. Test je pokazao da su sva trojica radnika krala, što su na kraju i usmeno priznali. Uzimali su 200 KM dnevno i to između sebe dijelili, otuđivši mu za godinu dana 72.000 KM. U poligrafskom laboratoriju spomenutog fakulteta i obavljen je ovaj test, gdje već nekoliko godina poslodavci mogu provjeriti zaposlenike i otkriti moguću krađu novca, poslovnu špijunažu ili pronevjeru.

Rusmir Pobrić
Rusmir Pobrić

„Nema sektora u kojem se na krade, niti poslodavca koji ne sumnja da ga potkradaju. Pitanje je samo ko to radi i kako ga otkriti,“ ustvrdio je Dragiša Mališić, poligrafista iz Srbije, čija agencija također, još od 2004. g., nudi usluge poligrafa preduzećima gdje vlasnici sumnjaju da iz firme „nešto curi“: bilo novac, materijal ili informacije. Najčešće ih angažuju zbog sumnji da radnici potkradaju firmu, ali i zbog provjere lojalnosti radnika. Samo u jednoj godini testirali su 702 zaposlenika širom Srbije. Radnički sindikati negodovali su i tražili da nadležni organi hitno spriječe diskriminatorsko testiranje radnika na poligrafu. Bilo kako bilo, i pored tvrdnji o neustavnosti, nehumanosti i diskriminatorstvu ovih metoda utvrđivanja krivice, privatni poligrafisti u Srbiji još uvijek posluju, a kompanije ih i dalje angažuju.

Ne susreću se samo kompanije s ovih prostora s problemom pronevjera i skandala, diljem svijeta problemi su slični. Prema „Kroll Global Fraud Report 2015-2016“, tri četvrtine kompanija u svijetu (oko 75%) bile su žrtve biznis-incidenata, tačnije prevara u posljednjih godinu dana, što je porast od 14% u samo tri godine.

Nenamjerni propusti uposlenih kompanijama prave šest puta veću štetu nego prevare

PROČITAJTE JOŠ:  Još jedan zemljotres na granici BiH i Crne Gore: Kratko je trajalo ali je bilo jako

Međutim, namjerne prevare i krađe nisu jedini problem kompanija. Čak nisu ni najveći, ni u finansijskom ni u reputacijskom smislu. Prema izvještaju o zaštiti finansijskih interesa EU iz 2014. g., od ukupno 16.473 slučaja nepravilnosti u poslovanju, koji su uzrokovali štete u iznosu od 3,24 milijardi eura, 1.649 nepravilnosti okarakterisane su prevarom – namjerom da se pribavi korist – uzrokujući gubitke od 538,2 miliona eura ili 16,6% ukupnih sredstava, dok je preostalih 2,71 milijarda eura ili 83,4% štete nastalo iz greške, nepoznavanja procedura i sličnih propusta. Statistike kažu da kompanije u zemljama EU bilježe gubitke od 5% ukupnih godišnjih prihoda uzrokom nenamjernih propusta uposlenih. Dakle, na svaki milion prihoda gubi se 50.000 eura. Kako preveniraju propuste i umanjuju gubitke? O tome ćemo nešto kasnije.

Ilustracije radi, nedavno je portal Posao.ba  objavio nalaze istraživanja grupe istraživača s „Harvard Business School“, koja je ispitavala koliko košta zadržavanje „toksičnog“ uposlenika u kompaniji. Toksični uposlenik je definiran kao neko ko čini povrede propisane politike kompanije, poput različitih vrsta uznemiravanja kolega (psihičko, fizičko, seksualno i sl.), lažiranja dokumenata, prevara i/ili uopće nedoličnog ponašanja na radnom mjestu. Procijenjena ušteda od otpuštanja ili izbjegavanja zapošljavanja toksičnog uposlenika iznosi oko 11.450 eura. Ta brojka uključila je samo trošak zamjene uposlenika koji odlaze zbog toksičnog uposlenika, ne uključivši potencijalne troškove uslijed kršenja pravnih procedura, regulatornih penala pa i pada morala i radnog elana ostalih uposlenika. „Izbjegavanje toksičnih uposlenika, ili njihovo konvertovanje u normalne uposlenike, osigurava više koristi nego pronalaženje i zadržavanje superzvijezde od radnika“, naveli su istraživači kao finalni zaključak.
Pitanja se sama nameću: kako prepoznati i dokazati njihovu „toksičnost“, ili, u drugom slučaju, kako ih konvertovati u primjerene uposlenike? I o tome ćemo vrlo brzo.

Neljubaznost, neetičnost, neprofesionalnost

Mediji su nedavno objavili priču o bahatom taksisti u gradu na Vrbasu, zbog kojeg klijenti mijenjaju taksi-uslugu. U dobroj mjeri, priča se može „preslikati“ na gotovo sve gradove ovog podneblja. Na internetskim forumima naći ćete silne dikusije nezadovoljnih mušterija o neljubaznim prodavačima/cama. Priče o javašluku građevinskih majstora već su postale kultne. Serviseri bijele tehnike u kući, koji uz popravku uređaja nose i dva sata prazne priče. Instalateri koji kroz papire uduplavaju ugradbeni materijal. Moleri koji mušteriji kažu da mogu doći vikendom, mimo radnog vremena, da će se „bolje pogoditi“. Komercijalisti, vozači brenidranih vozila kompanije, koji pretiču na punoj liniji u nepreglednoj krivini. Menadžeri prodaje koji su prodali sebe konkurenciji. Mogli bismo u nedogled s ovim primjerima zloupotrebe službene funkcije u privatne svrhe, zloupotrebe materijalno-tehničkih sredstava i radnog vremena, nelojalnosti, sukobu s vrijednostima kompanije, rušenju brenda.

PROČITAJTE JOŠ:  Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Vodeći ljudi kompanija moći će prepoznati svoje osoblje u ovim primjerima, ali teško da će uspjeti preciznije procijeniti nastalu štetu. I po kasu, i po imidž. Pa i ako je procjene, glavobolja je još i jača.

Ta glavobolja zbog skandala i gubitaka, uzrokovanih što prevarom što neznanjem što nemarom, rodila je menadžment poslovne etike i usklađenosti (eng. Compliance and Ethics Management),  sistem za prevenciju nepravilnosti i incidenata u poslovanju. Riječ je o primijenjenoj poslovnoj etici, koja upravo odgovara na pitanja koja smo prethodno otvorili: kako uspostaviti standarde ponašanja, kako prepoznati „toksičnog“ uposlenika, kako takvog uposlenika konvertovati u primjerenog radnika, ili, u slučaju nepopravljivosti,  kako dokazati njegovu toksičnost i udaljiti ga iz organizacije, kako artikulisati sumnju i dati joj osnovanost, kako riješiti slučaj, kako sanirati štetu i td.

Poslovna etika u kompaniji otjelovljuje se kroz djelotvoran program koji sadrži više elemenata: procjenu rizičnih tačaka koje omogućavaju nepravilnosti, uspostavljanje pisanih pravila postupanja, njihovo uspješno prenošenje uposlenicama kroz edukaciju i obvezujuće testiranje, uvođenje sigurnog kanala komunikacije za prijave nepravilnosti (od uposlenih, klijenata i partnera), metodologiju provjere i postupanja po prijavama, procedure zaštite prijavitelja rizika i nepravilnosti, zaduženu osposobljenu osobu za vođenje programa (Compliance Officer), uz iskrenu podršku rukovodstva i njegov konstantni nadzor nad programom.

Sumnja se može provjeriti i poligrafom, s dosta visokom vjerodostojnošću rezultata. Na stranu činjenica, priznaju je i poligrafisti, da se poligraf, s jedne strane, može izvarati, s druge strane da može stradati i nevini, a spočitava mu se i nehumanost, represivnost i trajno urušavanje povjerenja. Međutim, glavni problem sumnje je što kasni, što se javi tek onda kad je incident evidentan i uglavnom namjeran – a nenamjerni su incidenti, brojke kažu, puno veći – pa mu se traži krivac.

A zašto kasniti? Nije li uvijek bolje stići na vrijeme.

Rusmir Pobrić
menadžer poslovnog razvoja u Net Consulting

e-mail: rusmir.pobric@netconsulting.ba
web: www.netconsulting.ba

- Advertisement -

NAJNOVIJE

MOŽDA VAS ZANIMA

Požar u sarajevskom naselju: Na terenu dva vatrogasna vozila

U večernjim satima došlo je do požara u sarajevskom...

Slučaj nestale djevojčice Danke Ilić: Ko su uhapšeni u akciji FUP-a u Hadžićima?

Od izvora bliskih istrazi saznali smo imena uhapšenih u...

U Beogradu preminuo učenik nakon incidenta u školi

U Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu je 18. marta...

Dijaspora je u BiH prošle godine poslala 3,79 milijardi KM

Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine su objavili podatke...