“Srce“ Afrike: Nigerija i dalje sanja san o prosperitetu [foto]

Nakon višestoljetnog ugnjetavanja i kolonijalizma, Nigerija je u proteklih šest decenija samostalnosti izrasla u najmnogoljudniju zemlju i drugu ekonomiju u Africi, pa zbog posebnosti često nosi i naziv srce Afrike. Nigerija je od 19. stoljeća bila pod vlašću britanske kolonijalne politike, ali je još od 15. stoljeća bila na udaru Portugala i drugih evropskih imperijalista koji su iz Nigerije odvodili ljude i prodavali ih kao robove u Americi, Karibima i širom Evrope.

Britanci su Nigerijom zvanično vladali od 1850. do 1960. godine kada je Nigerija stekla nezavisnost i izvukla se iz ralja kolonijalizma. Bio je to period kada je ukupno 18 afričkih država iskoristilo period uspostave novog svjetskog početka nakon Drugog svjetskog rata i iste godine proglasile nezavisnost.

Vođa borbe za nezavisnost Nigerije Tafewe Balewa je na trgu u prvoj nigerijskoj prijestolnici Lagosu proglasio samostalnost te države, a danas se plato na kojem je održan čuveni govor koristi za koncerte i druge manifestacije.

Redar na trgu Hafeez Ballo Ilyasu je u razgovoru sa novinarom agencije Anadolija istakao kako su mu pomiješani osjećaji kada razmišlja o periodu britanske kolonije, ali da su sjećanja na dan proglasa nezavisnosti i Balewin govor i danas svježa.

“Baš ovdje je proglašena nezavisnost Nigerije. Bio sam školarac i imali smo učeničku paradu trgom. Bilo je to uzbudljivo vrijeme kada su se svi radovali samostalnosti. Bilo je zanimljivo i nezaboravno, ali ne mogu reći da smo uspjeli ostvariti sve snove jer i danas imamo mnoge probleme koje smo imali i u kolonijalizmu“, kazao je Ilyasu.

Na vrhu liste problema sa kojima se Nigerija danas suočava, a o čemu govori i Ilyasu, je siromaštvo koje je plod činjenice da Nigerija efikasno ne koristi bogate prirodne resurse koje ima.

Sa populacijom od blizu 200 miliona ljudi, Nigerija je iza Južnoafričke Republike druga najveća afrička ekonomija, ali siromaštvo je plod toga što je nacionalna ekonomija bazirana isključivo na prihodima od nafte i nije urađena reforma koja bi proširila asortiman društvenih prihoda.

 Nafta čini čak 90 posto izvoza Nigerije, a pad cijena tog energenta na globalnom tržištu je uzrokovao pad nacionalnog dohotka te afričke zemlje po glavi stanovnika sa 6.200 dolara u 2015. na 5.900 dolara u 2016. godini.

Važan resurs za budućnost Nigerije svakako je mlado stanovništvo jer 60 posto populacije čine mladi uzrasta do 24 godine. Multietničnost je nešto po čemu je Nigerija poznata u regiji sa više od 250 etničkih grupa. Najveće etničke grupe su Hausa, Fulani, Yoruba, Igbo, Ijaw i Kanuri.

Kao ostavština kolonijalizma, engleski jezik je službeni u Nigeriji, ali pretpostavke su da se u toj zemlji govori blizu 500 različitih lokalnih jezika.

U Nigeriji živi oko 90 miliona muslimana, što je najveća muslimanska populacija u cijeloj Africi. Populaciju Nigerije čine 50 posto muslimani, 40 posto kršćani, dok ostatak čine pripadnici lokalnih vjerskih grupa.

Nakon niza vojnih udara, Nigerija je na izborima 1999. godine dobila prvu civilnu vlast. Prošle godine je na predsjedničkim izborima pobijedio Muhammed Buhari, penzionisani general koji je 1983. godine predvodio vojnim pučem.

Nigerija se prostire na površini od 920 kilometara kvadratnih na kojima se nalaze bogate rudne rezerve. Nigerijski resursi nekada su bili korišteni za industrijalizaciju i izgradnju Velike Britanije, ali vlasti u toj afričkoj državi nikako da iznađu način i mehanizme da nacionalno rudno bogatstvo iskoriste za ekonomski procvat. Prema zvaničnim podacima, Nigerija je osma zemlja svijeta po naftnim, a deveta po rezervama prirodnog gasa, ali i dalje stanovnici te zemlje teško žive i nemaju veliku korist od bogatstva na kojem leže.

Ne ulaganje u infrastrukturu, izvoz sirove i uvoz prerađenih naftnih derivata najvjerovatnije su glavni uzrok ekonomske stagnacije Nigerije. Povoljna klima i 37 posto obradive površine nude Nigeriji i poljoprivredni razvoj, ali ni taj resurs nije iskorišten. Suočeni sa siromaštvom, nedostatnom zdravstvenom i svakom drugom infrastrukturom, Nigerijci u prosjeku žive 53 godine, dok žene u toj zemlji u prosjeku žive tri godine duže.