Nova izdanja bilješki Svjetske banke su dostupna, i sagledavaju uticaj COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom zraka na Zapadnom Balkanu. Tako, Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila, prenosi Anadolu Agency (AA).
Bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i pratećih bilješki, objavljenih 29. aprila, i pokazuju kakve su projekcije uticaja COVID-19 na stanovništvo u regiji.
Najnovije bilješke uključuju: kako COVID-19 može uticati na siromaštvo i dobrobit domaćinstava na Zapadnom Balkanu; procijenjeni uticaj COVID-19 na obrazovanje i odgovori pojedinačnih država; uticaj COVID-19 na zdravstvene sisteme na Zapadnom Balkanu; tržišta rada i COVID-19 šok na Zapadnom Balkanu; kako bi COVID-19 mogao povećati izazove zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu; mogućnosti za odgovor socijalne zaštite na krizu izazvanu COVID-19 na Zapadnom Balkanu.
“Svjetska banka procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, preko 400.000 ljudi u regiji moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila. Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku”, navode iz Svjetske banke.
Dodaju da u poređenju s prosjekom Evropske unije niska i neefikasna potrošnja po stanovniku na zdravstvo prije krize, čini regiju naročito osjetljivom na ovu i buduće javno-zdravstvene krize. Veliko zagađenje zraka u nekoliko velikih gradova, te s tim u vezi, veća stopa respiratornih oboljenja, povećava tu osjetljivost, naročito ukoliko bi se pandemija vratila tokom sljedeće zime.
Nadalje, neophodno zatvaranje škola, da bi se smanjilo širenje virusa, dovest će do značajnog smanjenja ishoda učenja, za čiju će nadoknadu možda trebati godine. Procjenjuje se da bi se broj onih koji ne posjeduju osnovnu sposobnost čitanja mogao povećati sa sadašnjih 53, na 61 procenat, ukoliko škole budu zatvorene do kraja juna. Obrazovni uticaji će biti neproporcionalno veći za one u nepovoljnijem položaju, pri čemu će značajan dio učenika nazadovati u pravcu funkcionalne nepismenosti i potencijalnog prekida školovanja.
