Preporuke Christophera Allena – voditelja “Heart UK”, jedine dobrotvorne organizacije u Velikoj Britaniji koja pruža stručnu podršku i dodatno obrazovanje na temu holesterola i tegoba koje izaziva.
PREGLEDI: jednom godišnje
Preporučuje se da se godišnje uradi provjera pritiska i odredi nivo holesterola, jer mnogo toga se može promijeniti za 12 mjeseci. Običnim nalazima krvi brzo se može ustanoviti ako vam je povišen nivo holesterola, ali najbolje je na vrijeme uvesti promjene u način života kako biste smanjili mogućnost srčanog udara.
SIMPTOMI: nedostatak daha, bolovi u grudima
Simptomi visokog holesterola postaju vidljivi samo onda kada već dobijete srčane bolesti kojima prethodi: nakupljanje masnog plaka u arterijama, učestali osjećaj nedostatka daha te bolovi u grudima. U tom trenutku stanje je već nepopravljivo a sve što mađi doživite srčani ili moždani udar, lošija su vam dugoročna predviđanja oporavka. Zato je prevencija definitivno bolja od liječenja.
PREVENCIJA: 10.000 koraka dnevno i više vlakana u ishrani
Za većinu ljudi prvi korak bi trebao biti smanjenje unosa zasićenih masti te uvođenje što više hrane od soje, orašastih plodova, zobi ili ječma. Konzumacija što više vlakana i povrća takođe može pomoći u kontrolisanju nivoa holesterola. Također, što više vježbanja, to bolje, a preporučuje se minimum sedmično dva i po sata vježbanja. Ako napravite 10.000 koraka dnevno, dobro je za vas, ali ako se pri tom ne zadišete i ne ubrza vam se rad srca, onda trebate hodati još više.
PRODIČNA ANAMNEZA: genetsko naslijeđe
Ako se nakon tri mjeseca nakon što ste promijenili, odnosno poboljšali svoju ishranu i pojačali vježbanje, nivo holesterola ne mijenja mnogo, možda se u tom slučaju radi o genetskom naslijeđu. Zato je podjednako važno poznavati vašu porodičnu medicinsku istoriju.
